Naime, kako tvrde iz ove naučne nevladine organizacije posvećene ocuvanju koala, samo 80.000 primeraka ove dražesne životinje iz porodice torbara ostalo je u divljini, što znači da ih nema dovoljno da bi se održale i u sledećoj generaciji.

Iako je ovaj broj drastično niži od većine dosadašnjih naučnih procena, nema sumnje da je broj koala u divljini u velikom padu, piše "Njuzvik". Koale, endemska vrsta iz Australije, izumiru jer su mnoge šume u kojima žive uništene. Toplotni talasi uzrokovani klimatskim promenama takođe su važan faktor.

Foto: Unsplash

AKF je proglasila koale "funkcionalno izumrlima", što znači da je populacija pala tako nisko da više nema uticaja na okolinu, odnosno nije u stanju da igra ulogu u ekosistemu. Među koalama više nema dovoljno odraslih jedinki koje bi mogle da održe vrstu i bilo koja genetska bolest ili patogen mogle bi biti ozbiljna pretnja po njihov opstanak.

Funkcionalno izumiranje vrste može značiti i da je preostala mala populacija koja, iako se još razmnožava, pati od parenja životinja u bliskom srodstvu, što ih opet čini još ranjivijima na bolesti. Nedavne studije pokazuju da su hiljade koala umrle od dehidracije u intenzivnom toplotnom talasu u Australiji.

Foto: Unsplash

Koale su milionima godina bile ključni deo zdravlja eukaliptusovih šuma, jer jedu njihovo gornje lišće, dok njihov izmet koji pada na šumsko tlo doprinosi bitnom recikliranju nutrijenata u ekosistemu.

Ove životinje su stare najmanje 30 miliona godina, sudeći prema pronađenim fosilnim ostacima, što znači da su jednom bile i izvor hrane za danas izumrle velike mesojede, tzv. megafaunu. Prema AKF-u, u 41 od 128 poznatih staništa koala više nema nijedne jedinke ove vrste.

Foto: Unsplash

Direktorka AKF Debora Tabart pozvala je australijskog premijera da pokuša učini nešto za spas koala.

- Pozivam novog premijera nakon izbora u maju da donese Zakon za zaštitu koala koji je već napisan i spreman od 2016. Sudbina koala sada je na njegovim plećima - rekla je Tabart.