U NEDAVNOM izveštaju Evropske komisije, ali i iz MMF-a stigle su poruke da se usporava ekonomski rast u evrozoni, a da je neizvesno hoće li države regiona, pa i Crna Gora, uspeti da očuvaju stabilne stope privrednog rasta. To je potvrdio na Samitu guvernera i ministara finansija Nadem Ilahi iz Međunarodnog monetarnog fonda.

- Ipak, izvesno neće biti nove krize i recesije. Sporno je i što države Zapadnog Balkana nisu, a mogle su i trebalo je da dosledno sprovedu mere fiskalnog prilagođavanja. Čaša je i polupuna, ali i poluprazna. Možete da proslavite te dobre stvari, ali niste uradili ono što ste mogli i što je trebalo - poručio je Ilahi.

Darko Radunović, crnogorski ministar finansija, kaže da je Crna Gora uradila koliko je mogla, da je smanjila deficit i u protekle dve godine dostigla nivo rasta od gotovo pet odsto bruto društvenog proizvoda. Uverava i da će ove godine budžetski manjak biti oko tri procenta, a da će naredne godine nivo javnog duga biti oko 64 odsto.

- Ne bih se složio sa tom konstatacijom. Mislim da smo ostvarili što smo mogli, ali ne i koliko je trebalo. Jako su nam važne ocene i Svetske banke i MMF-a, ali smatram da prilikom izlaska na ino tržište investitori čitaju to što oni napišu. Moj je apel da se o tome zaista povede računa - poručio je Darko Radunović.

Ekonomski analitičar Vasilije Kostić ocenjuje, za "Novosti", da će biti izazov da se održe visoke stope ekonomskog rasta kakve su bile u minule dve godine.

- Ključno je da se ne povećava javni dug, da se uveća zaposlenost. Neophodan nam je dinamičan rast, ali to je i izazovno i zahtevno održati se na prošlogodišnjem nivou od gotovo pet odsto - prokomentarisao je Kostić.

NELOJALNA KONKURENCIJA PRILIČAN izazov predstavlja nelojalna konkurencija, kao i sivo tržište. To podvlače i u Privrednoj komori. - Vlada je postigla pomake u delu povećanja minimalca i smanjenja opterećenja na zarade, ali je neophodno, što je prepoznala i Evropska komisija, donošenje i usvajanje sistemskih zakona važnih za poslovanje privatnog sektora - poručili su iz Privredne komore.

Inače, ukupni javni dug Crne Gore 31. decembra prošle godine iznosio je 3,2 milijarde evra ili 70,9 odsto procenjenog BDP-a. Od te cifre na spoljni dug odnosilo se 2,7 milijardi, dok je unutrašnji iznosio 393 miliona evra.

U Uniji poslodavaca smatraju da je i dalje problem za postizanje poželjnog nivoa rasta, što mala i srednja preduzeća, koja su najbrojnija u Crnoj Gori i dalje imaju problem u pristupu finansiranju. Ističu i visoke kamate.

- Visoke kamatne stope i kolateral najveće su ograničenje za obezbeđivanje finansija za mala i srednja preduzeća. Ne postoje ni posebni programi podrške preduzeća, npr. žena preduzetnica ili mladih u biznisu - istakli su u poslodavačkoj organizaciji.

- Inače, sve analize pokazuju da je za stabilne finansije neophodno da ekonomski rast na godišnjem nivou bude oko pet odsto.