Bibliotekar Valentina Živić rekla je Srni da je Bojićevu zbirku pjesama, iz koje je i pjesma "Plava grobnica", posvećena stradanju srpskih ratnika, bijeljinskoj biblioteci poklonio Rodoljub Čolaković, revolucionar, književnik i narodni heroj nekadašnje Jugoslavije. Milutin Bojić /1892-1917/ je srpski pjesnik, dramski pisac, književni kritičar i pozorišni recenzent. Učesnik je balkanskih ratova 1912. i 1913. godine, kao i Prvog svjetskog rata. Za knjigu Crnjanskog "Maska", čiji je izdavač Društvo hrvatskih književnika, Živićeva kaže da je veoma rijetka u ponudi. "Osim što je rijetka i po bibliotekama, samo osam primjeraka u pet biblioteka u Srbiji, smatramo je jednom od najrjeđih knjiga Crnjanskog na tržištu. Ovo se posebno odnosi na primjerke kao što je ovaj, u odličnom stanju, sa originalnim broširanim omotom i slikom autora", navodi ona. "Maska", osim što je njegovo prvo štampano djelo, najpreštampavanije je i najizvođenije dramsko djelo Miloša Crnjanskog. Živićeva kaže da je Narodna biblioteka "Filip Višnjić" prošle godine ostvarila i lijepu saradnju sa Fondacijom "Hajnrih Bel - predstavništvo Beograd", kojoj je ustupila izuzetno vrijedan i zanimljiv materilaj iz svoje Zavičajne zbirke. Ona navodi da je povodom stogodišnjice rođenja njemačkog pisca i nobelovca Fondacija "Hajnirh Bel - predstavništvo Beograd" obilježila ovaj značajan jubilej i reizdanjem naslova "Gde si bio, Adame?", u izdanju BIGZ-a 1975. godine, koji je originalno s njemačkog jezika prevela Marija Đorđević, prevodilac i pjesnik iz Bijeljine. U ovo reizdanje uvrštena je i prepiska između Đorđevićeve i Bela, koja se nalazi u bijeljinskoj biblioteci, a u knjizi je Narodna biblioteka "Filip Višnjić" navedena kao izvor elektronske građe. Živićeva ističe da stara i rijetka knjiga podliježe veoma strogim mjerama zaštite i kao dobro od posebnog kulturnog i istorijskog značaja čuva se u svom izvornom obliku. "Rukopisi i stare štampane knjige ne smiju se fotokopirati, za njihovo korišćenje služe samo mikrofilmski snimci. Ova vrsta materijala ne šalje se u međubibliotečku pozajmicu, osim isključivo u obliku mikrofilmova", kaže ona. Prema riječima Živićeve, u Narodnoj biblioteci "Filip Višnjić" Bijeljina od 2010. godine se sprovodi projekat "Digitalizacija zavičajnog fonda, stare i rijetke knjige" i do sada je digitalizovano 150 knjiga, 17 plakata, tri fotografije, tri pisma i 104 razglednice.

Tematski, krug monografskih publikacija Zbirke stare i rijetke knjige bijeljinske biblioteke kreće se u okvirima istorijskih rasprava, političkih besjeda, proze, poezije, putopisa, zatim knjiga iz oblasti prirodnih nauka, medicine i književnosti, većinom domaćih autora. "Kao najstarije izdanje u Biblioteci smatra se knjiga `Sveti Ivan biskup trogirski i kralj Koloman`: piesan Ivana Kanavelića vlastelina hrvatskog. Knjigu je u Osijeku štampala štamparija Drag. Lehmana i drug. 1858", kaže Živićeva. Na ovoj knjizi postoji rukom pisan podatak da je 1874. godine bila vlasništvo izvjesnog Srećka Miletića koji ju je dobio kao nagradu, pečat darodavca je na njemačkom jeziku i nejasno otisnut, a ne zna se ni kako je knjiga dospjela u Biblioteku. Najstarije stručno izdanje u bijeljinskoj biblioteci je knjiga dr M. Rozena "Pouka o domaćem liječenju bolesti: po Kohelu, Boku, Rihteru i drugim njemačkim spisateljima", izdana u Beogradu 1865. godine, a izdavač je Državna štamparija. "Najinteresantniji i najorginalniji raritet u Biblioteci, ako se uzme u obzir sama grafička oprema knjige, je knjiga: Dela Dositejeva. Knj. V.: Etika ili moralna filosofija: prevodi i besede Dositeja Obradovića", navodi Živićeva. Knjiga je štampana u štampariji Braće Jovanović u Pančevu, njen format je 15 sa osam centimetara, a povez svjedoči o tome da je ovo bilo jedno od luksuznijih izdanja u svoje vrijeme. Povez je od čvrstog kartona, umjetnički presvučen kvalitetnom tkaninom crvene boje i ukrašen ornamentima utisnutim u karton, a na sredini prednje korice izrađen je u reljefnom ovalnom okviru Dositejev lik iz mlađih godina. Na zadnjoj korici, koja je isto tako ukrašena, nalazi se u zlatotisku stilizovani inicijal štamparije, dok je hrpteni naslov posebno umjetnički izrađen i ukrašen četvrtastim ornamentima u zlatotisku. Prva knjiga objavljena u Bijeljini u izdanju knjižare "Sofronić i sinovi" 1926. godine je "Ironija" autora Radivoja Sofronića /1900-1928/. Živićeva kaže da je knjiga tehnički lijepo opremljena, sa pedesetak stranica, broširanog poveza i zanimljiva za svoje vrijeme. Sofronić je prvi pisac socijalne književnosti sa ovih prostora.