"Uglavnom, riječ je o romskoj populaciji ili licima bošnjačke nacionalnosti", pojašnjava za Srnu Ljubica Mlađenović, šef gradskog Tima za readmisiju, podsjetivši da su ova lica najviše zastupljena u samom gradu i u naselju Janja.
BiH je potpisala Sporazum o readmisiji, koji podrazumijeva povratak državljana BiH koji su praktično deportovani, odnosno otišli pod prinudom iz zemalja EU, potpisnica sporazuma.
"U sklopu naših projektnih aktivnosti /Projekat integrisanog programa podrške za reintegraciju povratnika po osnovu sporazuma o readmisiji/ uključeno je Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH sa svojim partnerima", navodi Mlađenovićeva.
U posljednjih nekoliko godina, posebno se radi na uključivanju lokalnih zajednica da preuzimaju osobe koje su prošle readmisiju, odnosno one koje, prema posljednjim podacima, imaju prebivalište u toj opštini ili gradu.
Mlađenovićeva napominje da je u prvoj fazi ovog projekta bilo uključeno 11 opština u integrisani program podrške, a sljedeća je podrazumijevala uključenje još deset, među kojima je i grad Bijeljina.
Prva obaveza Gradu Bijeljina bila je formiranje lokalnog readmisionog tima koji je obuhvatio nekoliko institucija - Gradsku upravu, Dom zdravlja, Policijsku upravu, Zavod za zapošljavanje i Centar za socijalni rad.
Obaveza tima je da utvrdi u kakvom su zdravstvenom, socijalnom, obrazovnom i ekonomskom stanju ta lica i da sazna imaju li imovinu na području grada kako bi bili smješteni odnosno stambeno obezbijeđeni.
"Sva ta lica su, uglavnom, obezbijeđena u pogledu smještaja, imaju imovinu ili su je uzeli pod zakup", napominje Mlađenovićeva za Srnu.
Neke od ovih osoba su zaposlene, ali, zahvaljujući američkoj organizaciji CRS, postoje izdvojena sredstva za smještajne kapacitete onima koji nemaju nepokretnosti na području grada ili opštine u koju se vraćaju, ili, pak, da iznajme sebi prostor.
"Grad Bijeljina ustupa svoje stanove koji će CRS u potpunosti da opremi. Od nas su dobili, za sada, prijedlog za pet stanova, te će njihova komisija izaći na lice mjesta i utvrditi potrebu za obnovom tih objekata", precizira LJubica Mlađenović.
Ona napominje da smještaj ovih lica u tim stanovima može trajati šest mjeseci, a samo u posebnim slučajevima do godinu dana.
"Ukoliko se ove osobe ponovo vrate u zemlju iz koje su deportovane, one više neće moći da podlegnu postupku readmisije", navodi Mlađenovićeva.
Na Zavodu za zapošljavanje postoje mnogi projekti za zapošljavanje i samozapošljavanje Roma koji nisu iskorišteni i dosad se samo jedna romska organizacija ili Rom kao pojedinac javio da prihvati ta sredstva i započne posao.
"Readmisija je izuzetno bitna, jer je to osnova za bezvizni režim", zaključuje Mlađenovićeva.