RASPLETENA je misterija Starog Rudničišta, kako se u predturskim vremenima zvao srpski srednjovekovni, važan rudarski, trgovački, diplomatski i strateški grad Rudnik. Arheološka istraživanja početa 2009, koja još traju, otklonila su višedecenijska nagađanja - gde je tačno bio centar tog, za naučnike izgubljenog grada? Bio je na predelu Drenje - Stacionar: na arheološkim lokalitetima Nikića imanje i Dvorište Slobodana Markovića!

Beše to doba, kad je srpsko Staro Rudničište slobodno živelo svoju evropsku slavu...

TRAGANjA vršena u gradu tajni "stala" su u monografiju "Rudnik 1 - Istraživanja arheoloških nalazišta 2009-2013". Urednici monografije su arheolozi, voditelji tih istraživanja - kustos Muzeja rudničko-takovskog kraja iz Gornjeg Milanovca Ana Cicović i dr Dejan Radičević, sa Odeljenja za arheologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu. Projekat se izvodi uz finansije Ministarstva kulture i milanovačke opštine. Rudarenje na Rudniku beše važno svim (pred)civilizacijama od pamtiveka - kamenog doba, metalnog, Rima, Kelta, preko Srba pa Turaka, sve do danas.

- Kad se Rudnik prvi put pojavio u novijim, tačnim dubrovačkim izvorima, bio je već uređen grad. To je bilo početkom 14. veka, kad kralj Milutin izdaje povelju Dubrovčanima. Nisu to bili samo Dubrovčani, nego i drugi primorci koji su trgovali rudom, a punili kasu srpske države. Opstanak srpske države zavisio je i od toga. Čim su na Rudniku postojali konzuli Dubrovačke republike i drugih tadašnjih država, znači da se on tada razvijao u centar, čije obime i domete još sasvim ne znamo, ali ih istražujemo i istražićemo - najavljuje dr Radičević.

TRG I ULICA ETAPNO rekonstruišemo izgled Rudarskog trga, stecište administracije i trgovine, urbane sredine starinskog Rudnika. U njoj, dubrovački arhiv pominje ulicu! Urbanizam svih kultura na Rudniku razrešićemo idućih meseci - najavljuju Ana Cicović i dr Radičević.

RUDNIK je u vremenu koje istražuju dr Radičević i Ana Cicović dokazano bio stecište i raskrsnica svih tada važnih puteva.

- Pouzdano znamo da su na Rudniku osim pravoslavnih crkava, čije temelje i druge ostatke nalazimo, postojale i najmanje četiri rimokatoličke crkve, na prelazu iz 14. u 15. stoleće. I to potvrđuje ne samo srpski i međunarodni značaj Rudnika, nego nam govori i kakva je to bila sredina: ona u kojoj su domaći Srbi i stranci živeli zajedno, izmešano - nastavlja dr Radičević.

POSTOJI još učesnika u ovom, za Srbiju izuzetno važnom istraživanju. Tu su još dr Nemanja Marković, saradnik Arheološkog instituta u Beogradu, Slobodan Bogojević, viši konzervator Narodnog muzeja u Čačku...

- Sve što je dosad arheološki otkriveno jesu svedočanstva o svakodnevnom životu svih Rudničana tog vremena. Ovakva interdisciplinarna istraživanja su retka u svetu. Analize nađenih posmrtnih ostataka ljudi pružaju prikaz religioznog i svakog drugog oblika života. Tek nas sve zajedno čekaju velika istraživanja - kaže dr Marković.

MEŠANjE ŽIVLjA - ISKOPANI materijalni dokazi potvrđuju naše pretpostavke o mešanju stanovništva, pogotovo o dubrovačkoj koloniji na Rudniku. Nađeni novac "daje" preciznije podatke za datiranje. Nema dileme: sve ovo pripada epohi glavnog predturskog procvata Rudnika! Nastavljamo istraživanja, ako bude novca - najavljuju dr Radičević i Ana Cicović.

Uz arheološka nalazišta, važna je i njihova zaštita od novog propadanja.

- Dragoceno nasleđe mora se zaštititi od propasti. Rudnik je imao svoje životne, privredne i religijske običaje, ali faktor vremena kruni sve - upozorava Bogojević.

OSIM ostataka religijskih i rezidencijalnih građevina srednjovekovnih velmoža, između ostalog nađen je i pečat kneza Lazara, na lokalitetu Drenje, zatim nakit, alatke, raspeća, ikonice, posuđe, živopisani delovi arhitekture... Kolekcija novca "govori" o valutnom sistemu Starog Rudničišta: dinari naših careva Dušana i Uroša, zetskog gospodara Balše, pa denari kraljeva Karla Roberta, Ludovika I Anžujskog, Žigmunda Luksemburškog...

Grad je imao trg, pravoslavne crkve, a zbog došljaka rudara, poslovnih ljudi, diplomata, i katoličke, zatim upravna i zdanja za velikodostojnike. .

PRVU naučnu pretpostavku da se na Drenju nalazi izgubljeni srednjovekovni grad Rudnik zapisao je istraživač Janko Šafarik 1865. u svom "Izveštaju o arheološkom putovanju po rudničkom kraju", gde navodi "razvaline stare hristijanske srpske varoši Rudnik, cvetajuće u vreme carstva i još pod despotima doma Brankovića".

- Na Drenju smo "ušli" u srpski 14. i rani 15. vek. Našli smo i groblje sa stotinu skeleta, jednu od najvećih srednjovekovnih nekropola. Srbima u Starom Rudničištu sugrađani su bili Grci, Dubrovčani, Sasi, Kotorani, Barani, Ulcinjani, Vlasi, Ugri, Mlečani. Tu se kovao novac, izvoženi su strateški proizvodi i prerađena ruda... O cvatu grada svedoče ostaci verskih, stambenih, rezidencijalnih građevina, ikonopisanih tradicijom Istoka i Zapada, i da su mu žitelji bili imućni, kad su sebi mogli da priušte takva zdanja. Velika naseobina se širila prema lokalitetima Prlinski vis i Madžarsko groblje, koji u svojim podzemnim slojevima kriju brojne tajne - potvrđuju Ana Cicović i dr Radičević.

Deo nekropole od stotinu skeleta na odredištu Drenje