Petar Vujičić, predsjednik Udruženja potomaka i poštovalaca ratnih dobrovoljaca 1912–1918. godine, koje je organizovalo ovaj skup, podsjetio je da 10 godina obilježavaju ulazak srpske vojske u Bijeljinu poslije završetka Prvog svjetskog rata, a ova godina u znaku više jubileja
"U ovoj godini obilježava se 800 godina autokefalnosti Srpske pravoslavne crkve, 630 godina od Kosovskog boja, 80 godina od podizanja Spomen-hrama vidovdanskim mučenicima. Sve je to povezano u jedan kontinuitet otpora zavojevačima i osvajačima ovih prostora kroz istoriju", rekao je Vujičić.
On je istakao da je i Spomenik kralju Petru Prvom Oslobodiocu, pred kojim su se okupili, jedan od simbola slobode, jer je on bio učesnik u francusko–pruskom ratu, nosilac je najvećeg francuskog odlikovanja, učesnik bosansko–hercegovačkog ustanka u Krajini, a kao Petar Mrkonjić učesnik je Balkanskih ratova i Prvog svjetskog rata.
"U ovoj godini obilježeno je i ubistvo kralja Aleksandra u Marseju, kao prve fašističke žrtve. Obilježavamo i 100 godina od potpisivanja Versajskog ugovora kojim je stvorena Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, kao izraz želje svih naroda sa ovih prostora", izjavio je Vujičić.
Predsjednik Gradskog odbora Udruženja "Kraljevina Srbija" u Bijeljini Branislav Tomić, podsjetio je da je slavna vojska Kraljevine Srbije 10. novembra 1918. godine donijela slobodu i u ove krajeve, gdje je narod vijekovima čekao slobodu, robujući pod Otomanskom imperijom i Austrougarskom monarhijom.
"Za Bijeljinu je 10. novembar veliki dan. Treba se podsjetiti da su njemačke okupacione snage po dolasku u Bijeljinu, na početku Drugog svjetskog rata, prvo srušile Spomenik kralju Petru i zabranile proslavu dana oslobođenja u Velikom ratu", rekao je Tomić.
On je napomenuo da je Spomenik kralju Petru obnovljen, ali da 10. novembar još nije uvršten u zvanične praznike grada Bijeljina, zbog čega apeluje da se ovaj istorijski datum promjenom statuta grada uvrsti u zvanične praznike ove lokalne zajednice.