„ Danas stanovnici Tinje žive i na području Bijeljine, Brčkog, Modriče, u Srbiji. Ovo je pokušaj da se sačuva od zaborava selo i običaji koji su krasili stanovnike Tinje. Mudri ljudi su davno rekli - sve ono što se ne zapiše, vremenom se zaboravi i nestane. Želimo podsjetiti i mlađe naraštaje na ljude koji su živjeli u Tinji. Za nas, koji smo proveli dobar dio svog života u Tinji, ova monografija će poslužiti da se sjetimo tih sretnih vremena i dragih ljudi sa kojima smo živjeli. Većina nas nikada se neće vratiti u Tinju, ali ćemo u sebi nositi uspomene i sjećanje na dane provedene u tom selu na obroncima Majevice.
Milenko Krsmanović, rođen u Tinji, sada stanovnik Bijeljine, kaže za Dešavanja u Bijeljini da su mještani Tinje imali četiri prozora u svijet.

„ Izgradnjom pruge Brčko – Banovići,  mještani Tinje su dobili taj prvi prozor u svijet. Drugi prozor ili drugi prag je bio izgradnja magistralnog puta Tuzla – Županja. Taj put nam je otvorio nove vidike i nove mogućnosti. Dovođenjem telefonske linije 1983. godine mogli smo stupiti u kontakt sa ljudima iz cijelog svijeta. Ipak, najznačajniji prozor u svijet, po meni, bilo je otvaranje četvorogodišnje škole, a kasnije i osmogodišnje. U Tinju su došli obrazovani ljudi i to obrazovanje i vaspitanje su prenijeli na mlade. Ova knjiga je sjećanje na dobre ljude Tinje. Trenutno u Tinji živi trideset i dvoje predratnih Srba, a bilo nas je, po popisu iz 1992. godine, oko 788. Dugo smo prikupljali građu za ovu knjigu.Pomogla  nam je i građa koju je prikupio matičar Stevo Milanović i inženjer Stevo Vuković. Njima dugujemo zahvalnost za nastanak ove monografije. Profesor Pero Spasojević nas je požurivao da sve to objedinimo i odštampamo, što smo i učinili“.

Penzionisani profesor Pero Spasojević kaže da u knjizi ima elemenata i etnološke zbirke i građe koja može poslužiti u naučna istraživanja.
„ U knjizi je napravljen najbolji izbor tekstova, uključujući u duhovnu stranu života iz vremena kojih više nema. Ovo je knjiga koja se može posvetiti kulturi sjećanja. Najvažniji naš cilj u stvaranju ove monografije jeste da ona ostane svojevrsna uspomena stanovnicima Tinje koji su se raselili širom svijeta“, rekao je za portal Dešavanja u Bijeljini profesor Spasojević.