Već nekoliko godina Hanuka Nalić svakog jutra dolazi po kuvan obrok u prostorije mjesne zajednice na Bogdanovića placu, gdje se nalazi jedan od šest punktova narodne kuhinje u Bijeljini. Živi od minimalne penzije, sa unukom i unukom koja boluje od karcinoma. "Pola kile hljeba dobije nas troje. Imam malo moje penzije, kiriju plaćam 150 KM. Dobro dođe, bar ima i to", kaže Hanuka Nalić, korisnica narodne kuhinje.

Za razliku od Hanuke, Ibro Demirović je korisnik narodne kuhinje tek šest mjeseci. Kaže, nije htio da bude teret ranije jer je mogao da radi. Sada više ne može. "Živim sam, nemam kuću, nemam ništa. Dobro je, koliko god da ima, dobro je", kaže Ibro Demirović, korisnik narodne kuhinje.

Broj korisnika narodne kuhinje u Bijeljini, kao i meni, nije mijenjan više od decenije. Šezdeset grama mesa i 700 mililitara variva, za šta gradska uprava godišnje izdvaja 90.000 KM. "Od variva se sprema kupus, đuveč, krompir, makaroni i pasulj. U ovom restoranu se sprema hrana, zatim se distribuira na punktove od čega su četiri u gradu i dva u Janji, plus pedeset kućnih dostava za ona lica koja nisu u mogućnosti da dođu na punkt da preuzmu obrok", kaže Mitar Škorić iz Gradske uprave Bijeljina. Neki od korisnika sa kojima smo razgovarali tvrde da su zloupotrebe česte, te da ima i onih koji hranu daju životinjama. To su potvrdili i u Centru za socijalni rad, gdje kažu da redovno revidiraju spiskove i da trenutno stanje ne zahtijeva povećanje broja korisnika.

"Ne govorimo o nekom stanju koje je za paljenje alarma. Vrlo često imamo prijave sa terena da se pomoć zloupotrebljava", kaže Mila Stojanović iz Centra za socijalni rad Bijeljina. Jednokratnu pomoć u vidu paketa hrane dijeli i Crveni krst. Krajem prošle godine, u okviru velike humanitarne akcije podijelili su skoro 400 paketa, a sada su donirali i vozilo za potrebe narodne kuhinje.

"Nema potrebe da auto stoji u Crvenom krstu i da ne bude korišten, bolje je da ovdje bude maksimalno iskorišten. Tristo 47 novih korisnika, mimo ovih 250 narodne kuhinje, dobilo je različitu pomoć i mi se trudimo da zajedno sa lokalnom zajednicom taj posao radimo", kaže Perica Gligić, Crveni krst Bijeljina. Naši sagovornici za kraj kažu da u kontinuitetu pokušavaju spriječiti zloupotrebe redovnim kontrolama. Ne mogu pomoći svima, ali na pojedinačne zahtjeve odgovaraju odobravanjem jednokratne pomoći, ili ugrožene upućuju na udruženja koja pomažu ugroženima, a kojih je u Bijeljini nekoliko. To je, kažu, najviše što oni mogu.