Ipak, pčelarstvo na ovim prostorima ima dobru perspektivu, a teškoće se mogu prevazići naučnim, stručnim i praktičnim znanjem, pa je edukacija pčelara veoma važna. Predavanje o aktuelnim temama iz ove grane poljoprivrede organizovao je u Bijeljini Resor za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi.

U Semberiji je u 3 udruženja registrovano oko 300 pčelara sa oko 12.000 košnica.

Milorad Milanović iz Gornjeg Crnjelova pčelari desetak godina. Iz godine u godinu je, kaže, pčelarima sve teže.

– Uslovi za pčelarenje su sve lošiji. Herbicidi nam uništiše pčele. Voće pršću svim i svačim, pa nam pčele potrovaše. A i vremenske neprilike nam ne idu na ruku. Poplava mi je 2014. godine odnijela 25 društava, a poslije toga su mi od zime uginula još 24 – kaže Milanović.

Žali se da je prošla godina naročito bila loša.

– Kad je bagrem cvjetao bilo je kiše. I bagremac se osušio. Ništa izvrcali nismo – kaže Milanović.

Uprkos teškoćama, kaže, neće odustati od pčelarenja.

– Pčelarenje zahtijeva dosta ulaganja i truda, ali se isplati. Ukoliko je godina dobra, možemo imati po 70 kilograma meda po košnici. Naš med je odličnog kvaliteta i to je jedan od proizvoda sa kojim sigurno možemo izaći na tržište van granica BiH. Niko se od meda nije obogatio, ali može da se ostvari dobar dopunski prihod u svakom domaćinstvu – ističe Milanović.

Petar Dragojlović iz Amajlija uspešno se bavi ratarstvom, a ima i farmu muznih krava. Prije nekoliko godina nabavio je 20 košnica, a planira da udvostruči broj pčelinjih društava.

– Lijep je ovo i koristan hobi. A o ljekovitim svojstvima meda i ostalih pčelinjih proizvoda da ne govorim. Redovno posećujem savjetovanja, primjenjujem savjete stručnjaka, jer bez  savremene tehnologije ne može ni jedna proizvodnja biti uspješna – kaže ovaj pčelar.

Profesor dr Goran Mirjanić sa Poljoprovrednog fakulteta u Banjaluci je govorio semberskim pčelarima o utopljavanju i prihrani pčelinjih društava kao pripremi za predstojeću sezonu pčelarenja.

– Pčelinja društva se moraju zaštiti od hladnoće unošenjem novinskog papira, najlona, stiropora i prihrana pčelinjim pogačama tamo gdje je to potrebno. Vremenska prognoza kaže da tokom marta i aprila neće biti niskih temperatura, ali će biti dosta padavina, što će ometati rad pčela. To može izazvati raniju pojavu paša, ali i prirodnog rojenja pčelninjih društava – kaže prof Mirjanić.

Govoreći o zdravstvenoj zaštiti pčelinjih društava, skrenuo je pažnju pčelarima da vode računa o pojavi varoe koja doprinosi smanjenju fonda pčela u košnici.

– Protiv ove bolesti moramo se boriti tokom cijele godine, tokom zime upotrebom oksalne kiseline, u toku sezone primenom bioloških metoda i na kraju sezone dozvoljenim ekološkim preparatima – kaže Mirjanić.

Predavanje za pčelare osim u Bijeljini, u u okviru projekta „Farma 2“ , organizovana su i opštinama Ugljevik, Lopare, Bratunac, Vlasenica i Sokolac.

Podrška ministarstva

Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva RS pčelarstvo je prepoznalo kao atraktivnu granu poljoprivrede. Pčelari u Srpskoj ove godine mogu očekivati značajniju podršku, a imaju i mogućnost da kroz Pravilnik o kapitalnim ulaganjima apliciraju za sredstva.