Pandemija korona virusa nije uticala na pripremu i realizaciju proljetne sjetve, čak, naprotiv, kao da je to bio dodatni motiv za poljoprivredne proizvođače, da proizvedu više od planiranog. Naruku im je išla i niža cijena dizel goriva, zbog niže cijene energenata na tržištu.
- Najviše sjetvenih površina, kao i svake godine, zasijano je kukuruzom. Bilo je planirano da se zasije 26.037 hektara kukuruzom, 1.365 hektara industrijskim biljem, 3.950 hektara povrćem i 1.300 hektara krmnim biljem. Za sjetvu je već u januaru bilo obezbijeđeno dovoljno repromaterijala, kvalitetnog sjemena, vještačkog đubriva i zaštitnih hemijskih sredstava - kaže Savić, ističući da je jesenas zasijano ukupno 15.148 hektara u Semberiji, od čega je pod pšenicom 11.600 hektara, pod ječmom  2.700 hektara, dok je ostatak sjetvenih površina zasijan uljanom repicom, krmnim biljem i drugim poljoprivrednim kulturama.
Prema njegovim riječima, još uvijek je nepoznanica koliko će se površina naći pod duvanom, ali se pretpostavlja da će to biti na prošlogodišnjem nivou. Poljoprivrednici se nadaju i nešto većoj količini padavina u maju, što bi doprinijelo bržem razvoju biljaka.