On je prilikom posjete akciji čišćenja, koju je uz pomoć AD "Komunalac" organizovao Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa, istakao da će Gradska uprava obezbijediti sredstva za pošljunčavanje prilaznog puta do močvare Gromiželj, odnosno u narodu poznatog Laketića vira.
"Neodgovorni pojedinci ovdje često odlažu različit otpad, ali i ostatke preparata koji se koriste u poljoprivredi. Pozivam ih da to ne čine i da sačuvaju ovo rijetko zaštićeno stanište, kakvim malo ko u svijetu može da se pohvali. U narednom periodu pokušaćemo da na ovom mjestu postavimo i video-nadzor, kao i da obezbijedimo mašine za kupljenje i odvoz smeća", poručio je Mićić.
Načelnik Odjeljenja za zaštitu prirodnog nasljeđa pri Republičkom zavodu Dragan Kovačević naglasio je da je akcija čišćenja uslijedila nakon sastanka predstavnika Gradske uprave, Zavoda i Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, koji je održan krajem februara u Bijeljini.
"Na tom sastanku smo identifikovali probleme u vezi sa Zaštićenim staništem Gromiželj, a to su, između ostalog, divlje deponije, ilegalan lov i ribolov, ilegalna sječa šume, i odlučili smo da počnemo sa rješavanjem nekih od njih, jer upravljač Staništa, istoimeno udruženje, nije moglo samo da se izbori sa svim nedaćama. U toku je izrada Plana upravljanja Zaštićenim staništem 'Gromiželj', a dobili smo obećanja i od Gradske uprave Bijeljina da će nam pomoći pri njegovom sprovođenju", rekao je Kovačević.
On kaže da u svijetu postoje svega četiri staništa mrgude, zbog čega je Gromiželj od izuzetne važnosti za njen opstanak.
"Republika Srpska ima malo močvarnih staništa, jedno od njih je u Šamcu, a zbog klimatskih promjena ona su podložna nestajanju jer se nivo podzemnih voda smanjuje", pojasnio je Kovačević.
Sara Potkonjak iz Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa navela je da se Gromiželj prostire na površini od 830 hektara.
"Osim mrgude, istraživanja su pokazala da ovdje postoji više od 400 različitih biljnih vrsta, a neke od njih se nalaze na listi zaštićenih vrsta u svijetu. Takve su na primjer močvarna paprat i močvarna kopriva, čiji je prvi nalaz u BiH proglašen upravo u Gromiželju", istakla je Potkonjak.
Magistar Biologije Ana Ćurić naglasali je da će Zavod u narednih deset do 15 godina vršiti monitoring Zaštićenog staništa Gromiželj.
"Ovdje je, na primjer, prisutna i barska kornjača, danas smo vidjeli više od 50 jedinki na površini, a ona je inače ugrožena evropska vrsta", dodala je Ćurićeva.