Prema podacima Odsjeka za matične poslove grada Bijeljina, sudbonosno “da” lani je izgovoreno 443 puta, što je za 70 manje u odnosu na 2019. godinu.

- Budući mladenci vjenčanja planiraju i zakazuju uglavnom početkom godine, tako da smo mi do marta 2020, kada je pandemija počela, imali veliki broj zakazanih vjenčanja u udarnim terminima, ali su parovi pomjerali vjenčanja i po nekoliko puta - istakla je šefica Odsjeka za matične poslove Dragana Ljubojević dodajući da je pred kraj prošle godine zabilježen nešto veći broj vjenčanja.

Ona je kazala da je od početka godine obavljeno oko stotinu vjenčanja, te da do juna imaju zakazanih 27 vjenčanja.

- Svi pratimo epidemiološke mjere i u skladu s tim se i ponašamo. Primjetno je da se većina parova odlučuje za vjenčanja samo u prisustvu najbližih, kumova i članova uže porodice. Vjenčanja obavljamo radnim danima utorkom i četvrtkom i u dane vikenda - istakla je Ljubojevićeva.

Osim na vjenčanja, pandemija je uticala i na smanjenje broja razvoda, a u bijeljinskom Centru za socijalni rad, koji radi na pokušaju mirenja supružnika, kažu da je na području grada od 2013. do 2019. godine prosječno na godišnjem nivou bilo i do 150 zahtjeva za pokušaj mirenja. Prošle godine zaprimili su takva 92 zahtjeva.

- Zašto je to tako? Moj stav je da konflikti nisu nestali ni u godini pandemije, nego su možda stavljeni u drugi plan. Iskustva, ali i nauka govore da se u kriznim situacijama ljudi više povezuju, a konflikte ostavljaju za kasnije. Međutim, obično nakon kriza imamo eskalaciju tih konflikata - rekla je psiholog u Centru za socijalni rad Cvijanka Rakić.

Prirodni priraštaj

Negativan prirodni priraštaj problem je sa kojim se i dalje suočava Bijeljina, a statistika iz matičnog ureda pokazuje da je tokom prošle godine zabilježen veći broj umrlih nego rođenih lica.

- Prošle godine imali smo za oko 300 upisa više u matičnu knjigu umrlih u odnosu na matičnu knjigu rođenih. Dosta umrlih bilo je sa oznakom “kovid 19” - rekla je Dragana Ljubojević.