Stručnjaci ističu da je situacija zabrinjavajuća, a to potvrđuje povećan broj pruženih usluga u Centru za mentalno zdravlje bijeljinskog Doma zdravlja u odnosu na period prije pojave virusa korona.
- Tokom prošle godine pružili smo oko 11.000 usluga. Ako uporedimo prva tri mjeseca ove i prošle godine imamo gotovo uduplan broj pruženih usluga. Takođe bilježimo i znatno veći broj poziva putem naše info-linije gdje se građani javljaju za pomoć i savjete - rekla je psihijatar i načelnica bijeljinskog Centra za mentalno zdravlje Vesna Despotović.
Kako je istakla, ljudi se najčešće javljaju zbog anksioznosti i depresije.
- Do izražaja je došao stres, panika, strah, ne samo od zaraze nego od svih faktora kao što su neizvjesnost za posao, egzistenciju i porodicu. Povećan je broj anksioznih stanja kao i depresivnih reakcija posebno kod ljudi koji su zbog korone izgubili člana porodice - ističe Despotovićeva.
Jedan od novih sindroma koji je donio “kovid” nazvan korona-nesanica, a zabilježeni su i slučajevi sa tjelesnim problemima.
- Pacijenti koji su preležali virus korona vrlo često se žale na tjelesne tegobe koje povezuju sa tim. I uglavnom se nakon niza odrađenih specijalističkih pregleda ustanovi da je problem psihičke prirode nastao kao posljedica preležane korone. Socijalna izolacija dovela je do pojave problema u ponašanju u smislu kontrolisanja emocija, zatim povlačenja ljudi u sebe zbog smanjene međusobne komunikacije, bezvoljnosti, problema na poslu - kaže Despotovićeva.
I u drugim opštinama ove regije situacija je slična.
- Godina dana je dosta dug period kako se suočavamo sa pandemijom. Osjećaju se promjene u mentalnom zdravlju stanovništva, jer živimo u stalnoj neizvjesnosti, strahu i iščekivanju. Ljudi prate informacije o broju zaraženih i umrlih, zabrinuti su hoće li se zaraziti, strahuju za članove porodice da li će se “izvući” - kaže neuropsihijatar u Centru za mentalno zdravlje u Ugljeviku Vasika Drašković. Prema njenim riječima, sve navedeno je značajno uticalo na promjenu opšte mentalne slike ljudi zbog čega dolazi do kumulativnog efekta stresnih situacija koje dodatno izazivaju smetnje na psihičkom planu, u zavisnosti od ličnosti.
- Brojne generacije na ovim prostorima suočene su decenijama sa neprestanim izazovima. Počevši od ratnih i postratnih dešavanja, katastrofalnih poplava, zemljotresa i najnovije pandemije virusa korona, generacije rođene pedesetih, šezdesetih, sedamdesetih pa i osamdesetih godina prošlog vijeka stalno su suočene sa borbom - kaže Draškovićeva.
Stručnjaci upozoravaju i da pomoć traži i sve više djece i omladine jer je pandemija poremetila i sistem školovanja, smanjila druženje sa vršnjacima te narušila porodične odnose. Kako navode, radno aktivno stanovništvo srednje životne dobi je najugroženije, dok je u starijoj populaciji zabilježeno povećanje takozvanih dementnih stanja. Građanima savjetuju da informacije o broju umrlih od korone i novozaraženih filtriraju, a vrijeme posvete sebi i onom što ih ispunjava.
- Osim fizičke aktivnosti, uvijek se podsjećajte na lijepe trenutke i osvježavajte uspomene. Knjige, filmovi, hobiji u kojima uživamo, bilo šta što može da vam odvuče pažnju je dobro. Vratimo se stvarima koje volimo i koje nas umiruju - poručila je Draškovićeva.
Info -linije
Semberci kojima treba psihološka pomoć mogu da pozovu info-linije Centra za mentalno zdravlje u Bijeljini 055/ 415-260 i 065/560-859.
- Psiholozi, okupaciono-radni terapeuti i svi naši medicinski tehničari su edukovani da razgovaraju sa svakim ko potraži pomoć i ko osjeti bilo kakvu tegobu koju ne može da riješi - rekla je Vesna Despotović.