Otona I istoričari smatraju jednim od najznačajnijih vladara Evrope u 10. vijeku, a taj status je stekao ključnom pobjedom nad Mađarima 955. godine, čime je završena Velika seoba naroda. On je 962. godine krunisan za "rimskog imperatora" u Rimu, čime je pokušao da spoji tradicije Rimske imperije i Franačkog carstva.

Arheolozi iz Državne kancelarije za očuvanje spomenika i arheologiju Saksonije-Anhalt započeli su još 2017. iskopavanja nekadašnje carske palate i bogatog benediktinskog manastira u Memlebenu.

Ove godine iskopavanja su dovela do veoma značajnih otkrića.

Prvi put su našli pouzdane arheološke dokaze o palatinatu u Memlebenu, do sada nelociranom mjestu na kome su preminuli i car Oton I i njegov otac Hajnrik I. Identifikovan je kao kamena crkva na mjestu koje je Oton II sagradio veliku manastirsku katedralu.

Najnovija iskopavanja bila su fokusirana na mesta u direktnoj vezi sa monumentalnom crkvom Otona II: oblast oko sjeveroistočne strane, koja je djelimično korišćena i kao groblje, klaustar na severnoj strani i veza između oltara sa strane i klaustara na zapadu.

Prema tvrdnjama Titmara Meseburškog, njemačkog hroničara iz 11. vijeka, nakon smrti Otona I njegovi unutrašnji organi sahranjeni su tokom noći u Crkvi Svete Marije u Memblenu, što je stara kamena crkva na mjestu na kojem je podignuta monumentalna katedrala Otona II. Samo tijelo je balzamovano i poslato u Magdeburg, gdje je organizovana sahrana koja je trajala 30 dana, a tijelo je položeno u Magdeburšku katedralu.

Vjeruje se, na osnovu zapisa iz 16. vijeka, kada su srce i drugi unutrašnji organi Otona I ponovo sahranjeni, da se nalaze u klaustaru. Ipak, njihovi tragovi još nisu otkriveni.

(Telegraf Nauka/Arkeonews)