Direktiva broj 25 tada će biti dostupna i javnosti u nekoj ustanovi kulture, baš kao što je početkom godine u Narodnom muzeju bio izložen spisak dijela djece koju je spasila Diana Budisavljević.

Iz arhive Abvera, preko SAD, do Beograda put Hitlerove direktive 25 traje 82 godine. Na onlajn aukciji državu je koštala 40.000 dolara, a za nju se nadmetalo još 14 anonimnih kupaca. Gdje se do sada dokument čuvao i ko su bili vlasnici organizatori aukcije nisu otkrili.

"Od trenutka kada je Adolf Hitler stavio svojeručni potpis na taj dokument, počela su sva dešavanja koja su se završila početkom maja 1945. godine. Kao posledica tog potpisa svakako su i bombardovanje Beograda, bombardovanje srpskih gradova širom Kraljevine Jugoslavije, osnivanje NDH, ratni zločini Vermahta u Kragujevcu, Kraljevu, Dragincu", kaže Bojan Arbutina iz Muzeja žrtava genocida, prenosi RTS.

Direktiva 25, ocjenjuju istoričari, po značaju može da se poredi sa austrijskim telegramom objave rata 1914. godine i svojevrstan je dokaz zločina. U dokumentu koji je za Jugoslaviju značio i početak Drugog svjetskog rata, jedna od tačaka odnosi se na bombardovanje Beograda koje je i uslijedilo 6. aprila.

"Namjeravam da u Jugoslaviju upadnemo u opštem pravcu Beograda i južno, koncentričnom operacijom iz oblasti Rijeka–Grac sa jedne strane i oblasti oko Sofije sa druge, i da jugoslovenskim oružanim snagama zadamo udarac koji će ih uništiti. Takođe, namjeravam da odsječem krajnji južni dio Jugoslavije od ostatka zemlje i koristim ga kao bazu za nastavak njemačko-italijanske ofanzive protiv Grčke", navodi se u direktivi.

Kako se dio dokumenta odnosi i na tadašnju Kraljevinu Grčku, Muzej žrtava genocida spreman je da napravi elektronsku kopiju koju bi ustupio grčkim institucijama.

"Prvi deo se odnosi na Jugoslaviju, prve tri tačke i one izdaju naredbe svojim pretpostavljenima i generalima kopnene vojske, vazduhoplovstva i mornarice kako da napadnu Kraljevinu Jugoslaviju, kako da postupaju sa Mađarskom, Rumunijom, Bugarskom i koje ustupke da prave tim državama, ali i kako da se ophode prema Hrvatima, koji su bili taj remetilački faktor u Kraljevini Jugoslaviji i uvek su naginjali savezništvu sa nacističkom Nemačkom", dodaje Arbutina za RTS.

Potpisivanje direktive 25 pratila su i usmena naređenja 27. marta 1941. Osim zahteva da se Beograd sravni sa zemljom, kako svkedoče bilješke Hitlerovih saradnika, odlučeno je i da Atina bude pošteđena razaranja.