Sada su dva studenta dekodirala šta piše na prastarom svitku i uzela nagradu. Luke Faritor, student informatike na Univerzitetu Nebraska-Linkoln, i Josef Nader, student biorobotike na Slobodnom univerzitetu u Berlinu u Njemačkoj bili su ti koji su iskoristili Ai kako bi dešifrovali pismo.

I Faritor i Nader nezavisno su identifikovali riječ "πορϕυρας" (ili "porphyras" koristeći moderne grčke znakove), što znači "ljubičasta" - što je čini prvom punom riječi koja je dekodirana iz skripti pomoću AI softvera. U starom Rimu, ljubičasta je bila značajna boja, često predstavljajući bogatstvo i status. Smatra se da bi se riječ mogla odnositi na haljine ili rang, iako će biti potrebna dalja analiza svitaka da bi se to pouzdano znalo.

Faritor je trenirao model mašinskog učenja na uzorku "pucketanja" identifikovanom na svitku u avgustu – uzorku koji može označavati potez tinte. Kako je vještačka inteligencija otkrivala više pucketanja i poteza tintom, novi podaci o obuci značili su da je postala bolja u otkrivanju drugih uzoraka, a na kraju se pojavila riječ "porphyras". Nader je takođe koristio pristup mašinskog učenja, ali je AI trenirao na oblicima na slikama koji su izgledali kao da bi mogli biti slova. Opet, mašinsko učenje – natjeravši AI da identifikuje nove uzorke pokazujući mu kako bi ti uzorci trebali izgledati – uspjelo je istaketi riječ "porphyras", kao i neka okolna slova. Uz dovoljno podataka za obuku, ovi AI motori mogu uočiti vrlo male varijacije u teksturi na rendgenskim slikama, otkrivajući poteze tinte koji nisu vidljivi ljudskom oku. Istraživači se nadaju da će uskoro biti otkriveno još više.

Glavna nagrada "Vesuvius Challengea", s priloženih 700.000 dolara, ide osobi koja može pročitati četiri ili više odlomaka iz jednog od ovih smotanih svitaka. Ako mislite da znate sve što je potrebno za dešifriranje teksta, možete i sami pokušati. Budući da su zatrpani nakon vulkana Vezuv, koji je eruptirao 79. godine n. e., ovi svici nisu otkriveni sve do 18. vijeka, kada su radnici naišli na ostatke luksuzne vile – vile koja je možda pripadala Luciju Kalpurniju Piconu Cezoninu, ocu Julija Cezara. Nažalost, vrlo je malo drevnih tekstova poput ovog preživjelo do danas. Ako se ovi svici mogu čitati bez otvaranja, zbog čega bi se vjerovatno raspali u prah, mogli bismo otključati neprocjenjivo bogatstvo informacija o životu i učenju u prvom vijeku, prenosi "Klik".