Ratari čekaju kišu da navlaži oranice i da počnu sjetvu. Agronomi upozoravaju da i novembarska sjetva može dati dobre rezultate, ali količinu sjemena treba povećati, po 1% za svaki dan kašnjenja. Isušene oranice zadaju velike probleme ratarima. Obrada zemljišta je moguća samo teškim mašinama, preko 100 konjskih snaga, koje posjeduju malobrojni poljoprivrednici. Potrošnja goriva je povećana, česti su kvarovi na mašinama, a sjetva, u suvu oranicu, neizvjesna. Čeko sam sve, mogao sam i prije sijati, ali da ne sijem u sušu, ako nikne, pođe klica pa se osuši gotovo je, i čekao sam , ali nisam načekao ništa. Opet sijem u suvu zemlju - priča Rado Stevanović iz Amajlija. Pošto vlastitim mašinama nisu u mogućnosti da obave sjetvu, mnogi poljoprivrednici su platili obradu teškim mašinama, kako bi zasijali u optimalnom roku. - Pretežno svi tanjiraju, rijetko ko ore, ne može se uzorati, mnogo je tvrdo, ne isplati se. Gorivo skupo, sve skupo - napominje Milenko Stevanović iz Amajlija. Na Poljoprivrednom dobru Semberija, od 750 ha planiranih za sjetvu pšenice, zasijali su već 450, zahvaljujući dobroj mehanizaciji i parcelama na kojima je bila uljana repica i silažni kukuruz. - Nema žetvenih ostataka tako da priprema ide lakše sa teškim tanjiračama, međutim na parcelama gdje smo skidali kukuruz u zrnu, nemoguće je zbog žetvenih ostataka i suvog zemljišta - navodi Slobodanka Marković, glavni agronom. Procjene su da je u Srpskoj zasijano tek 10% planiranih oranica. Agronomi upozoravaju da se može sijati do 15. novembra, ali treba povećati količinu sjemena. - Moja preporuka je da za svaki dan kašnjenja podižu količinu sjemena za jedan posto. Da bi obezbijedili optimalne sklopove biljaka po jedinici površine - poručuje Stanko Tadić, agronom. Ako uskoro ne padne najmanje 50litarakiše po kvadratnom metru, da navlaži oranice i olakša obradu zemljišta, može doći u pitanje realizacija jesenje sjetve koja je u Srpskoj planirana na 65 hiljada hektara.