Gradska uprava Bijeljina za sada nema rješenje. Isplatu materijalnih troškova srednjim školama, što im je zakonska obaveza, tvrde, redovno izmiruju.
Tehnička škola, koju u 38 odjeljenja pohađa 1.005 učenika, jedna je od bolje opremljenih srednjih škola u Bijeljini. Međutim, ni ova obrazovna ustanova nije pošteđena problema u grijnoj sezoni. Iako zadovoljni uslovima, učenici neprekidno strahuju da će nastavu zbog kvara pohađati u hladnim učionicama.
– Nedavno smo dva dana imali skraćene časove. Sjedimo u jaknama i nije baš prijatno. Teško se koncentrisati i izvršavati redovne obaveze. Srećom, vrijeme nas je poslužilo, jer da je bilo hladnije vjerovatno bi morali obustaviti nastavu, a to nas ne raduje. Svaki izgubljeni čas mora se nadoknaditi – kaže učenica Zorana Stankić.
U školi kažu da su tokom raspusta sanirali dio toplovodne mreže kako bi učenici imali što bolje uslove za rad. Nažalost, grijne instalacije su dotrajale. Kotao star više od 40 godina praktično je otpisan još prije 15 godina ali mogućnosti da se zamijeni novim, nije bilo, kaže direktor Tehničke škole „Mihajlo Pupin“ Milenko Maksimović.
– Prema našim saznanjima za nabavku novog kotla potrebno je oko 40.000 KM. Mi te pare ne možemo sami obezbijediti. Za otklanjanje kvara morali smo angažovati majstore iz Zrenjanina pa je to dodatno poskupljuje i usložnjava uspostavljanje funkcionalnog grijanja – kaže Maksimović.
On upozorava da se novi kvarovi mogu očekivati svakodnevno te da je sa ovim problemom upoznao nadležne u Gradskoj upravi Bijeljina te da očekuje njihovu pomoć.
Više od 40 odsto novca, koji dobiju za materijalne troškove, škole izdvajaju za grijanje. U prosjeku, za sezonu im je potrebno od 25.000 do 30.000 KM.
Kvalitetno i redovno grijanje, ali i uštede mogle bi se ostvariti povezivanjem svih škola u jedinstven sistem grijanja, kaže predsjednik Aktiva srednjih škola Grada Bijeljina Duško Đurić.
– Sve srednje škole imaju problem sa grijanjem. Instalacije u Poljoprivrednoj školi su dotrajale. Ekonomska škola se grije na lož ulje pa se iz godine u godinu ovi troškovi povećavaju te će se zbog isplativosti najvjerovatnije morati preći na neki drugi energent. Najmanje problema sa grijanjem ima Gimnazija. Ova škola se grije na pelet, a u okviru projekta, koji je finansiran iz kredita Svjetske banke, povećana je energetska efikasnost, a troškovi grijanja smanjeni su za oko 60 odsto. Rješenje je uvezivanje svih škola u jedinstven sistem grijanja i treba razmišljati u tom pravcu – smatra Đurić.
Obaveze lokalne zajednice
Materijalni troškovi koji uključuju i grijanje za srednje škole obaveza su lokalnih zajednica. Koliko se za ove namjene izdvaja iz budžeta i da li će Gradska uprava preduzeti nešto da riješi konkretan problem u Tehničkoj školi nismo uspjeli saznati, jer nadležni nisu htjeli da govore o ovoj temi.