Objekat je u veoma lošem stanju, a osim sitnih popravki, decenijama nije investirano u njegovo održavanje.

Zgrada Sokolskog doma bila je, u vrijeme kad je izgrađena, prije skoro jednog vijeka, jedna od najljepših u Bijeljini, ali je njen sjaj izblijedio. Oštećeni su fasada i krov, kao i veći dio unutrašnjosti objekta.

Prošle godine urađen je detaljan projekat rekonstrukcije. Procjene su da je za ove radove potrebno oko milion maraka, pa se u gradskoj upravi nadaju da će pored sopstvenih sredstava dio novca dobiti od stranih donatora, prvenstveno iz fondova Evropske unije.

Arhitekta  u Direkciji za izgradnju i razvoj grada Bijeljina Ljubinka Stević kaže da je, projektom završenim u avgustu prošle godine, planirana kompletna rekonstrukcija, sanacija, restauracija i konzervacija objekta.

– Zgrada se nalazi na listi spomenika kulture prvog reda. Projekat njene obnove zato mora da sadrži i konzervatorske, zanatske i građevinske radove. Mora se uraditi potpuno nova elektro i vodovodna instalacija, te riješiti problem grijanja. Budući da se grijanje može realizovati samo posredstvom toplotnih pumpi, kao alternativnog izvora energije, to nam daje mogućnost i za apliciranje za sredstava prema IPA fondovovima – rekla je Stević.

Kulturno- istorijski spomenici su nacionalna baština o kojoj bi trebalo brinuti, ali istovremeno veliki broj takvih objekata može ostvarivati i određene prihode, tako da očuvanje nepokretnih objekata naslijeđa ne bi trebalo posmatrati kao trošak, upozoravaju i istoričari.

– Samo dva spomenika kulture u BiH uživaju najveći stepen zaštite, to su mostovi u Mostaru i Višegradu. Imamo nekoliko desetina spomenika prve kategorije značajnih za BiH i nekoliko značajnih za Republiku Srpsku. Nažalost, na području opštine Bijeljina, zbog graničnog prostora na kojem se ona nalazi i zbog čestih ratnih razaranja, imamo mali broj objekata ove vrste i uglavnom su to sakralni objekti. Sokolski dom, koji je delo arhitekte Momira Korunovića, ponos je ne samo Bijeljine nego i regije i treba ga rekonstruisati. Među arhitektonskim spomenicima kulture u Bijeljini su Crkva Svetog Đorđa, Muzej i zgrada gradske uprave, čija je fasada obnovljena prije desetak godina, Evangelistička crkva u novom Selu i Atik džamija, ali i Vanekov mlin koji je skoro potpuno devastiran – kaže istoričar Zoran Midanović.

Popravljeni uslovi za rad u sali

Prošle godine iz budžeta je izdvojen novac za popravku krova iznad svlačionica i mokrih čvorova na aneksu zgrade Sokolskog doma. Ovim su, koliko – toliko, popravljeni uslovi za rad u sali koju svakodnevno koriste gradski sportski klubovi. Uprkos tome, sportski radnici kao i građani s nestrpljenjem očekuju temeljnu rekonstrukciju ovog objekta. Iako je ovo velika investicija, rekonstrukcijom ovog objekta, grad će, smatraju, dobiti mnogo na vizuelnom izgledu.