Dodik je na centralnoj akademiji istakao da je 13. septembar važan dan za srpski narod.

"Istorijski, ne samo zbog događaja 1995. godine nego zato što je ovdje danas predsjednik Srbije. Došli smo da kažemo da jesmo i da ćemo biti sa vama u svim budućim vremenima i procesima. Srpski narod je narod slobode", rekao je Dodik.

Poručio je Srbima u Drvaru da ostanu na ognjištima.

"Vi ste ovdje na svom gruntu, na svojoj zemlji, a vlast se može mijenjati. Od nas su kroz istoriju uvijek tražili da sami sebe satanizujemo. A ovaj narod je častan i pošten koji se uvijek borio i koji je pomjeren odavde etničkim čišćenjem". dodao je Dodik, prenosi RTRS.

Naveo je da Republika Srpska zajedno sa Srbijom stoji iza Drvara, Glamoča, Petrovca i Grahova.

"Zov za slobodom je vratio Srbe u ove krajeve i taj zov je motivisao Vucića da dođe odvje i kaže da je sa nama", naglasio je on.

Načelnica opštine Drvar Dušica Runić rekla je da se večeras sa svečane akademije "Krajino moja" šalje poruka da se nikad ne sieju zaboraviti srpske žrtve i stradanja, ali da se generacijiama koje dolaze treba pokazati da smo spremni da stvaramo, gradimo i u jedinstvu i slozi idemo napred.

Zahvalila je Dodiku i Vučiću u što zajedno sa njima obilježavaju sjećanje na stradanja Srba.

"Drvar je srpsko svjetlo u Federaciji BiH", rekla je ona i podsjetila da je 13. septembar jedan od najtužnijih dana u srpskoj istoriji, jer su prije morali da odu sa svojih ognjišta jer je neko odlučio da treba "osloboditi" Drvar od Srba koji su tu oduvijek živjeli.

Srbi su spas pronašli, rekla je Runić, u Srpskoj i Srbiji.

"Pružili ste nam ruke i to vam nikad nećemo zaboraviti. Vratili smo se tamo gdje nas je vuklo srce, iznova gradili kuće, škole, vratili smo se da se iznova borimo za svoje. Borimo se za svako srpsko slovo, svaku riječ, ćirilicu, radno mjesto, Srbe povratnike. Život Srba u Federaciji je neprestana borba", rekla je Runić.

Kako je dodala, nesebičnu podršku i dalje im pružaju RS i Srbija.

"Željeli smo da se na neki način odužimo i zato smo Aleksandra Vučića i Milorada Dodika proglasili za počasne građane Drvara. I zato s pravom kažem: 'Dobro došli u svoj i naš i Drvar, u svoju i našu Krajinu'. Vašim prisustvom današnji dan dobio je poseban značaj", poručila je ona.

Dodala je da je ovo istorijski dan za one koji ostaju ovde, a večerašnja akademija biće prekretnica u borbi za opstanak i ostanak na vjekovnim ognjištima.

Akademija je počela intoniranjem himni Srbije i Republike Srpske, a okupljenima se obratio episkop bihaćko-petrovački, otac Sergije, koji je zahvalio predsjednicima na podršci i pomoći koju pružaju srpskim opštinama u Federaciji BiH.

On je rekao da je Srbija uvijek bila prva misao Srbima sa ovih prostora, a predsjedniku Srbije je zahvalio prvi od predstavnika srpskih vlasti došao u Drvar.

Vučić je krajiške Srbe podsjetio, kaže, na velikog kralja, potonjeg "kralja srpskog", Petra Mrkonjića Karađorđevića, koji je u vrijeme bosansko-hercegovačkog ustanka ostavio udobnost svjetskih metropola i došao u te krajeve da im pomone da osvoje slobodu.

Od tada, do danas, kaže Sergije, nijedan državni poglavar matice Srbije nikada nije kročio u Drvar i taj kraj.

"Vaša posjeta više je od ohrabrenja da ostanemo ovdje", rekao je episkop i dodao da će uvijek biti zahvalni zbog pomoći i pamtiti one koji su ih hrabrili i pomagali.

"Vaš dolazak u slobodarski Drvar je potvrda i nada da nećemo biti ostavljeni od onih čija nam pomoć treba i koja je u stanju da nas održi ovde gdje jesmo", naveo je on obraćajući se Vučiću i Dodiku.

Dodao je i da su Srbi ovde bili meta prije 24 godije, a oni su htjeli samo da žive na svojim ognjištima kao dostojanstveni, pravoslavni narod.

"Mi nismo ovdje od juče i nismo za juče, naše postojanje je za danas i sutra i vijekove koji dolaze. Naše postojanje i volja da ostanemo je poraz oni koji hoće da nas prognaju", rekao je episkop.

Centralna svečanost održava se na platou ispred Radničkog doma u Drvaru.

"Dan sjećanja" se održava u pomen svim žrtvama, stradalim u ratovima tokom 20. vijeka, koji su ove godine posvećeni stradanju Srba u zapadnokrajiškim opštinama 1995. godine.