Povodom pretpostavke objavljene na sajtu Savjeta bezbjednosti uoči sjednice o BiH da bi Kina i Rusija mogle zatražiti prijevremeno zatvaranje OHR-a te da se kao jedna od opcija za Savjet pominje razmatranje "predsjedničke izjave" kojom se predlaže revizija buduće uloge OHR-a u zamjenu da Peking i Moskva priznaju legitimitet Kristijana Šmita, Jovanović je rekao da je prva varijanta jedino održivo rješenje.
"Ova druga opcija bi mogla da liči kao kompromis da se nekako ograniči mandat visokog predstavnika u zamenu za samo njegovo postojanje. To može da bude nekakvo taktičko rešenje. Ali, strateško rešenje koje bi išlo u prilog BiH jeste jedino ukidanje institucije visokog predstavnika", rekao je Jovanović Srni.
Prema njegovom mišljenju, takozvana međunarodna zajednica, odnosno NATO i EU, napravila je propust kada je ilegalno imenovala Šmita za visokog predstavnika, tako da bi ono što se sada najavljuje kao kompromis značilo legalizaciju postojanja i kontinuiteta visokog predstavnika, odnosno pokroviteljstva Zapada nad BiH.
"U ovom slučaju, to znači pokroviteljstva Nemačke nad BiH, jer nije baš slučajno to što su tri ili četiri visoka predstavnika nemačkog porekla, kao i ovaj ilegalni sadašnji", ukazao je Jovanović, koji je nekadašnji ministar spoljnih poslova SR Jugoslavije.
On smatra da je instituciju visokog predstavnika trebalo odavno ukinuti, jer je praksa pokazala da ona ograničava razvoj BiH kao zemlje i članice UN, te da ne doprinosi rješavanju problema, već ih proizvodi, što opravdava držanje BiH u zavisnom položaju od Zapada.
"Mislim da bi zato bilo najbolje ukoliko bi došlo do saglasnosti da se institucija visokog predstavnika, a ne samo Šmit, poništi, jer to što Zapad možda želi da svede bonska ovlašćenja ili to što oni zovu tako ne bi menjalo suštinu stvari, a to je njihova želja da BiH zadrže pod svojim pokroviteljstvom i da to bude neslobodna država", rekao je Jovanović.
On kaže da Zapad može da ima svoje interese za tako nešto, ali "globalni razvoj ide u sasvim drugom pravcu, i to u smjeru eliminacije neokolonijalizma i gaulajterskog ponašanja visokih predstavnika u Sarajevu".
Govoreći o "potrebi da se razmotre pitanja u vezi sa sve većim nacionalističkim i separatističkim akcijama i retorikom", koja se pominje u analizi na sajtu Savjeta bezbjednosti UN uoči sjednice o BiH, Jovanović je ocijenio da su takve formulacije apsolutno neosnovane.
"Nisu ova dešavanja u BiH plod nekakvog separatizma, već reakcija na kršenje Dejtonskog sporazuma i na ograničavanje nadležnosti Republike Srpske kao entiteta. Insistiranje na toj retorici o separatizmu i nacionalizmu zato ne može da se okarateriše drugačije nego kao antisrpska politika", smatra Jovanović.
Prema njegovim riječima, takva politika ne manifestuje se samo u odnosu prema Republici Srpskoj i njenom rukovodstvu, nego je dio šire strategije Zapada na Balkanu, koja se ogleda na pitanju Kosova i Metohije i diskriminacije srpskog naroda u Crnoj Gori, Hrvatskoj i drugim zemljama u okruženju.
On je ocijenio da su optužbe o separatizmu i nacionalizmu na račun Banjaluke lažne i da se plasiraju paralelno sa pritiscima na Srbiju da prizna Kosovo i Metohiju, iako je, kako kaže, potpuno jasno da je to nemoguće i potpuno suprotno miru i stabilnosti na Balkanu i Evropi, kao i međunarodnim zakonima.