Obraćajući se prisutnima na obilježavanju 78 godina od ustaškog zločina nad Srbima, Dodik je rekao da je ovo tužno mjesto ne samo zbog događaja 1941. godine već zbog istorijske i opšte zapuštenosti ovog prostora na kojem je ubijen veliki broj ljudi.
"Po različitim izvorima u Garavicama je ubijeno najmanje 12.000 Srba, a neki podaci govore da je riječ i o 17.000. To se dešavalo na samom početku Drugog svjetskog rata, što pokazuje da je bio plan da se pokupe i pobiju Srbi, koji su već ubijani u Jadovnu, na Pagu, Prebilovcima i mnogim drugim mjestima", rekao je Dodik.
Dodik je istakao da je srpski narod u Prvom i Drugom svjetskom ratu oslobađajući druge narode žrtvovao svoju slobodu za Jugoslaviju naivno vjerujući da komšije neće ponovo nad njima počiniti isti zločin.
On je naveo da je srpski narod u prošlom vijeku populaciono prepolovljen, ističući da je ovaj vijek - vijek ujedinjenja i oporavka srpskog naroda u svakom smislu riječi.
Dodik je poručio da istorija, a ni sudovi ne treba da poštede nikoga ko je zločine počinio bio to Srbin, Bošnjak ili Hrvat i bez obzira kada je te zločine počinio.
"Odričem se svakog Srbina koji je u ime bilo kakve ideje počinio zločin prema drugima, drugačijem, i različitim od nas", istakao je Dodik i naglasio da nikada nije čuo da je neko s druge strane priznao zločin koji se desio na ovom mjestu.
Dodik je izrazio zahvalnost vlastima Unsko-sanskog kantona što su dali dozvolu da se ljudi okupe na ovom mjestu i daju pomen srpskim žrtvama u Garavicama.
"Namjeravamo da podržimo prijedlog Njegovog preeosveštenstva vladike bihaćko-petrovačkog Sergija da bude izgrađena spomen-crkva u Garavicama. Na nama je da se zajedno okupimo oko te ideje i obezbijedimo sredstva da se to uradi i da za to zatražimo dozvolu od vlasti u Bihaću", rekao je Dodik.
Srpski član Predsjedništva BiH podržava i ideju vladike Srergija da se na Saboru Srpske pravoslavne crkve žrtve Garavica proglase mučenicima i da im se odredi jedan dan u kalendaru SPC.
Dodik je u ime institucija Republike Srpske položio vijenac na spomen-obilježje srpskim žrtvama u Garavicama.
Početkom Drugog svjetskog rata 1941. godine ustaše su u selu Garavice počinile masovni pokolj srpskog civilnog stanovništva u kojem je ubijeno najmanje 12.000 ljudi, među kojima veliki broj djece.
Prema engleskim obavještajnim podacima, na Garavicama je ubijeno od 14.000 do 14.500 ljudi.
Ubijeni stanovnici Bihaća i okoline bili su skoro isključivo Srbi i u manjem broju Jevreji.
Ovo stratište je zapostavljeno nakon Drugog svjetskog rata jer su činjenice o zločinu i pokolju nad civilima u Bihaću, koji je sprovela NDH, držane daleko od očiju javnosti u bivšoj Jugoslaviji.