Podsjećanja radi, u deklaraciji koju je ta stranka nedavno usvojila na stranačkom kongresu, istaknuto je da SDA kao primarni i dugoročni cilj vidi uređenje republike Bosne i Hercegovine kao demokratske, regionalizovane, pravne, sekularne i socijalne države u kojoj bi izvršnu vlast činili predsjednik republike i vlada RBiH sa državnim, regionalnim i lokalnim nivoom vlasti.

U tom dokumentu odustaje se od Dejtonskog principa i uređenja BiH, a ne pojašnjava se na šta se konkretno odnosi pojam regiona, osim što se na nekoliko mjesta indirektno može naslutiti da se radi o odredbama prudskog sporazuma.

Adil Osmanović, potpredsjednik SDA i šef Kluba poslanika ove stranke u Predstavničkom domu BiH, kazao je juče "Nezavisnim" da se SDA uvijek zalagala za  poštivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma, a time i Ustava BiH, te negira da se radi o odustajanju od Dejtonskog sporazuma. On je  istakao da je njihova programska deklaracija u skladu sa Ustavom BiH, što podrazumijeva, kako je rekao, težnju SDA da BiH vrati svoj naziv republika BiH i da to podrazumijeva  politički aktivizam kroz institucije BiH.

"I to kroz Zastupnički dom BiH i Dom naroda BiH i mi ništa, niti želimo, niti pomišljamo da radimo vaninstitucionalno i protivustavno. Ukoliko saberemo dovoljno poslanika i političkih snaga da to uradimo, naravno da ćemo to uraditi", kategoričan je Osmanović. Dodao je da SDA svoju deklaraciju neće povući, a da je to moguće jedino u slučaju da ne bude dovoljnog broja ruku parlamentaraca i stranaka za njeno provođenje u praksi.

Ipak, moglo bi se zaključiti da će Erdoanov stav igrati ulogu u daljem određivanju ponašanja najjače bošnjačke stranke, za koju mnogi smatraju da vodi računa o stavovima turskog rukovodstva.  Podsjećanja radi, Erdoan je na pitanje da prokomentariše deklaraciju SDA rekao da Turska podržava Dejtonski sporazum kao minimalan kompromis koji trenutno postoji u BiH.

"Već sam izjavio da, ako zainteresovane strane žele da unaprijede ovaj sporazum, to bi trebalo da se radi pod nadzorom UN-a", rekao je turski predsjednik za "Politiku". Erdoan je, međutim, u januaru ove godine nakon susreta s hrvatskom predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović u Ankari izjavio da bi Dejton možda trebalo mijenjati, jer nije donio rješenje za budućnost.

Očekivano, u RS su deklaraciju političke partije osudile. Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH, rekao je da je deklaracija poziv na raspad BiH.

"Riječ je o iluziji koja se održava godinama i koja je sada definitivno i konkretno napisana u deklaraciji. Ono što tamo rade je direktan poziv na destabilizaciju BiH i urušavanje osnovnih principa", istakao je Dodik nedavno za RTS.

Ivo Komšić, visoki funkcioner SDP-a, je u kolumni za portal Analiziraj pak rekao da ovo nije prvi put da se razmišlja o preuređenju BiH te da je to isto 2007. godine uradio SDP kada je pokrenuo izradu novog ustava, Ustava republike BiH, ali da to tada niko nije osudio na ovaj način.