Kako smo pisali proteklih mjeseci, u Bijeljini je u februaru ove godine održan sastanak bh. vlasti s predstavnicima EU i međunarodnih finansijskih institucija gdje je dogovoreno ubrzavanje ispunjavanja 66 mjera kako bi se ispunile preporuke Evropske komisije od prije godinu dana u vezi s Mišljenjem na kandidaturu BiH u EU. Do tog sastanka u februaru je, kako nam je rečeno, od maja prošle godine ispunjeno manje od osam odsto mjera, a od tada do danas nije ispunjena nijedna.
Sastanak je trebalo da posluži kao podsticaj da BiH sutra demonstrira bilo kakav napredak kako bi skeptičnim članicama EU dokazala makar minimalnu posvećenost evropskom putu. S obzirom na to da domaći lideri nisu uradili ništa, uključila se Delegacija EU sa ambasadorima SAD, Velike Britanije, Njemačke, Francuske i Italije kako bi s Predsjedništvom BiH osnovali koordinaciono tijelo bh. institucija da se u Briselu barem pokaže da postoji politička volja da se radi na ispunjavanju preporuka, međutim prvi sastanak tog tijela juče u Predsjedništvu BiH održan je u krnjem sastavu jer su ga bojkotovali predstavnici HDZ-a.
Naime, Dragan Čović, predsjednik te stranke, u pismu Šefiku Džaferoviću (SDA), predsjedavajućem Predsjedništva BiH, juče je potvrdio posvećenost HDZ-a evropskom putu, ali je izrazio protest što se nije ništa uradilo na ravnopravnosti hrvatskog naroda. Osim toga, on piše da ovo tijelo radi mimo utvrđenih nadležnosti i mehanizma koordinacije, te da nema osnov da odlučuje o evropskim pitanjima.
"Tijekom posljednjih razgovora s predsjednikom Vlade Hrvatske, zemljom predsjedateljicom Vijećem EU, uputio sam iskrenu zamolbu da BiH dobije posebno mjesto na predstojećem samitu lidera zapadnog Balkana i EU", napisao je Čović, uz napomenu da je Andreja Plenkovića, hrvatskog premijera, informisao o položaju hrvatskog naroda u BiH.
Kako je "Nezavisnim" rekao dobro upućeni izvor iz Brisela, Čović želi da iskoristi samit pod hrvatskim predsjedavanjem da pitanje Hrvata u BiH stavi na dnevni red EU, ali je ocijenio da do toga neće doći jer mnoge zemlje članice EU ne vide ovo pitanje na istovjetan način.
"Ovo bi samo moglo biti dodatni korak unazad za BiH na samitu jer će pokazati da je nefunkcionalna zemlja i time osnažiti skepticizam pojedinih članica EU prema njoj", naglasio nam je. Na naše pitanje hoće li ovaj Čovićev potez nanijeti štetu BiH, rekao je da ne vjeruje, jer se mišljenje o BiH neće promijeniti ni nabolje ni nagore.
Što se tiče samog samita, u Evropskoj komisiji kažu da će glavna tema biti kovid-19 i pomoć zapadnom Balkanu u borbi s posljedicama.
"Ujedinjeni smo sa zapadnim Balkanom u borbi protiv kovida. Samit će pružiti priliku da pokaže obostranu solidarnost i saradnju u ovom kriznom vremenu. EU je pripremila 3,3 milijarde evra da pomogne zapadnom Balkanu u djelovanju protiv krize izazvane virusom", naglašeno je.
Faris Kočan, istraživač na Univerzitetu u Ljubljani, za "Nezavisne" kaže da očekuje da vidi kako će se mobilizirati ovih 3,3 milijarde i koja je vizija za oporavak.
"Jako bitan će biti i razgovor o planu za period 2021-2027, za koji se ocjenjuje da će biti težak 14,5 milijardi evra. Ovdje će biti jako bitno kako će se države pozicionirati i kako će odreagovati na nove narative EU o 'Zelenoj tranziciji' i 'Digitalnoj transformaciji' i koji su apsolutno neophodni kada je priča o finansiranju projekta. Bez toga će teško države, opštine i druge organizacije imati pristup novcu", zaključio je Kočan.
Dodik: Što prije do kandidatskog statusa
Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH iz RS, nakon sastanka političke radne grupe rekao je da su učesnici iznijeli zajedničko opredjeljenje da se što prije dođe do kandidatskog statusa za EU.
"Iskazali smo zajedničko opredjeljenje da se što prije dođe do kandidatskog statusa svjesni da je metodologija pristupa promijenjena", rekao je Dodik. Istakao je da više nema 36 poglavlja, nego šest oblasti, i da tu dolazi do značajne promjene dinamike koja podrazumijeva mogućnost da i kada sve ispregovarate, vratite se na početak, kao da ništa niste uradili.
Na pitanje kako će BiH učestvovati na sastanku, on je rekao da to još nije poznato jer se ne zna u kojem formatu je planiran.
"Indikativno je da je u vrijeme mog predsjedavanja na evropske forume uvijek išlo cijelo Predsjedništvo BiH, a kada su Džaferović i Komšić predsjedavajući, samo njih zovu, što govori o određenim lošim praksama u EU. Zato sam ja napisao pismo svim učesnicima da ne bi trebalo da oni unose bilo kakvu smutnju", rekao je on.