"Kada je u pitanju povjerenje mladih, prednjače obrazovne institucije sa 19,6 odsto, policija sa 13,9 odsto te religijske zajednice 11,1 odsto. Njih 53,9 reklo je da ne vjeruje bilo kakvim institucijama", rezultati su ove ankete.
Nikola Kandić, projektni asistent u Vijeću mladih FBiH, rekao je da su obrazovne institucije one kojima mladi ipak najviše vjeruju, jer većina tih mladih smatra da se u BiH može dobiti kvalitetno obrazovanje.
"Postoji visok stepen povjerenja u obrazovne institucije i one se smatraju nečim što je stabilno te što mladim ljudima može dati, ne samo znanja nego i određene vrijednosti", kaže Kandić i dodaje da su u anketi učestvovale 332 mlade osobe.
Kako je rekao Kandić, mladi su tokom ove ankete u velikoj mjeri izrazili da su im važne porodične vrijednosti, koje su im na prvom mjestu, a one se, kako kaže, mogu povezati i sa obrazovanjem, sa policijom, koja daje sigurnost, ali i religijskim zajednicama, koje promovišu porodične vrijednosti.
Kandić ističe da su mladi u jednim od prethodnih pitanja ankete, šta im je osnovni problem u društvu, naveli da je to najviše nezaposlenost i korupcija.
"Nepovjerenje u institucije može se povezati sa opštim stanjem nezadovoljstva, koje je prouzrokovano, kako nezaposlenošću, tako i korupcijom, što se onda direktno povezuje sa slabom ocjenom institucija vlasti. Tačno se vidi da su izuzetno loše ocijenjene u ovoj anketi entitetske vlade, a posebno Predsjedništvo BiH", kaže Kandić.
Kada je u pitanju povjerenje u medije, on kaže da je ono izraženo kao nisko, jer nema dovoljno sadržaja o mladim ljudima unutar medijskog programa. Međutim, Kandić je istakao da su se mladi izjasnili da ipak postoje nezavisni mediji u BiH.
Živko Ćetojević, v.d. generalnog sekretara Omladinskog savjeta RS, rekao je da su rezultati ove ankete alarmantni za sve mlade, ne samo u FBiH, već i u RS.
"Odgovor o nepovjerenju mladih vjerovatno nalazimo u sve većoj nezaposlenosti mladih, frustriranosti i strahu od rada u oblastima koje nisu njihova struka, ali i bezbjednosnim mjerama koje nisu na zadovoljavajućem nivou u BiH, prvenstveno zbog migrantske krize, a možda i najvažnija činjenica jeste da je mali broj mladih koji učestvuju u procesima donošenja odluka", smatra Ćetojević, koji dodaje da se na sve to nadovezala i pandemija, koja je mnoge mlade ostavile bez posla, a prema istraživanjima iz prošle godine, veliki broj mladih u RS je zaposlen u ugostiteljstvu.
"Sa druge strane raduje činjenica da mladi vjeruju obrazovnim institucijama, jer su to i same po sebi institucije koje okupljaju najveći broj mladih, gdje mogu da iskažu svoje zadovoljstvo ili nezadovoljstvo. U prilog tome bih se osvrnuo na prošlu godinu kao pozitivan primjer, kada smo na sastanku sa predstavnicima Ministarstva za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo RS predložili neke izmjene u Zakonu o visokom obrazovanju, što se na kraju ispostavilo kao pravo rješenje", kaže Ćetojević.
Milica Polić iz Udruženja mladih "Mokronoge" Drvar, kaže da se, ukoliko se mladi nađu na ivici egzistencije, mladalački duh, entuzijazam i optimizam gase, što za posljedicu ima nepovjerenje u lokalne i državne vlasti.