Turkovieva kaže da je vođenje spoljne politike BiH u nadležnosti Predsjedništva BiH, dok je Ministarstvo spoljnih poslova, prema smjernicama Predsjedništva, nadležno prvenstveno za provođenje utvrđene spoljne politike.

"U svom dosadašnjem radu se čvrsto držim utvrđene vanjske politike koju je Predsjedništvo usvojilo u okviru Strategije vanjske politike BiH 2018. – 2023. Ministarstvo vanjskih poslova, u skladu sa zakonima, provodi utvrđene principe", kaže Turković.

Kako dodaje, u usvojenoj državnoj Strategiji se, između ostaloga, navodi da "BiH baštini i konstantno razvija osnovne vrijednosti poštovanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokratije, jednakosti, vladavine prava i poštivanja ljudskih prava", uz opredjeljenje da su "poštivanje i zaštita ljudskih prava i osnovnih sloboda prioritetna načela vanjske politike Bosne i Hercegovine".

"Dakle, Ministarstvo vanjskih poslova ispunjava svoje obaveze iz usvojene državne strategije, sve dok Predsjedništvo naše zemlje eventualno ne izmijeni strategiju ili usvoji novu. Također, želim da podsjetim da je naša zemlja preuzela ili potpisala međunarodne instrumente iz oblasti zaštite ljudskih prava, koji su u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom postali integralni dio Ustava BiH", rekla je Turković.

Dodaje da se radi o Međunarodnoj konvenciji o eliminaciji svih oblika rasne diskriminacije, Međunarodnom paktu o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravilima, Konvenciji protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja i Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima, kojima se također Ministarstvo spoljnih poslova rukovodilo prilikom pridruživanja ovoj izjavi.

"Takav je slučaj i sa pridruživanjem Bosne i Hercegovine Zajedničkoj izjavi o situaciji u oblasti ljudskih prava u Ksijangu i nedavnom razvoju događaja u Hong Kongu", navela je Turković u saopštenju.