Izvještaj se odnosi na period od oktobra 2020. do maja ove godine i u njemu, kao i u svojim dosadašnjim izvještajima, Vlada izražava svoja viđenja o ključnim pitanjima i problemima sa kojima se suočava BiH, a s ciljem razjašnjavanja svojih stavova članovima Savjeta bezbjednosti i međunarodne zajednice.

Početni dio Izvještaja iznosi osnovne činjenice o Republici Srpskoj i njenim stavovima, uključujući demokratsku tradiciju i posvećenost ljudskim pravima.

Naglašava se opredijeljenost Republike Srpske za Dejtonski sporazum i usvajanje reformi neophodnih za evropske integracije BiH, te ističe da Srpska podržava proširenje saradnje sa regionalnim partnerima i nastavak saradnje sa NATO-om, ali ne i članstvo u tom savezu.

U drugom dijelu Izvještaja Republika Srpska naglašava potrebu da Dejtonski mirovni sporazum, uključujući Ustav BiH, bude sproveden doslovno, saopšteno je iz Biroa Vlade Srpske za odnose sa javnošću.

U tekstu se navodi da je Dejtonski sporazum najuspješniji mirovni ugovor u novijoj istoriji zato što je uvažio političku stvarnost BiH i predvidio decentralizovanu strukturu i mehanizme zaštite za sve konstitutivne narode BiH.

Nažalost, dodaje se u Izvještaju, visoki predstavnik i Ustavni sud BiH podrili su ovu strukturu suprotno Dejtonu. Rezultat tog djelovanja je današnja disfunkcionalna BiH.

Treći dio Izvještaja objašnjava da svi prijedlozi promjena zakona i ustava zahtijevaju oprez i konsenzus.

Prvo, sve izmjene zakona i ustava moraju poštovati osnovnu dejtonsku strukturu BiH. Drugo, zalaganja za izmjene zakona i ustava u BiH moraju poštovati suverenitet BiH i ne smiju ih nametati stranci. Treće, sve izmjene zakona i Ustava BiH moraju biti izvršene u procesima definisanim u Ustavu.

U četvrtom dijelu Izvještaja navode se neki od mnogobrojnih razloga za zatvaranje Kancelarije visokog predstavnika.

U tekstu se navodi da je tajan proces imenovanja novog visokog predstavnika suprotan Aneksu 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, instrumentu kojim je visoki predstavnik uveden.

"Nastavak prijetnji visokog predstavnika da će posegnuti za takozvanim 'bonskim ovlaštenjima', koja su eklatantno nezakonita, što je činjenica koja se sve više priznaje, provokativna su i destabilizujuća", napominje se u Izvještaju.

Uz to, dalje prisustvo visokog predstavnika podriva napredak BiH, što su priznali i bivši visoki predstavnici.

U posljednjem dijelu govori se o napretku BiH ka članstvu u EU, kao i značajnim preprekama pred tim napretkom.

U Izvještaju se navodi da sve dok BiH ima visokog predstavnika koji prisvaja diktatorska ovlašćenja i Ustavni sud sa tri mjesta rezervisana za strance, ostaće protektorat, a ne zemlja punog suvereniteta koja je kvalifikovana za članstvo u EU, što su priznali i zvaničnici Unije.

Tekst Izvještaja dostupan je na internet stranici Vlade Republike Srpske.