Pismo je upućeno Entoniju Blinkenu, Gabrijelu Eskobaru, Metjuu Palmeru, Gregoriju Miksu, Žozepu Borelju, Angelini Ajnhorst, Kristijanu Šmitu, Johanu Satleru, Eriku Nelsonu, veleposlanicima zemalja Evropske unije kao i nekim domaćim akterima, kaže se u saopštenju HNS-a.
Ljubić u svom viđenju trenutne političke situacije u BiH, kao i mogućem rješenju, uz ostalo, navodi kako je u svrhu izlaska iz postojeće krize, neophodno razumjeti zbog čega je BiH i 26 godina nakon rata i potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma (DMS) još uvijek "podijeljeno društvo i nestabilna država" te što bi trebalo učiniti da postane stabilnija i funkcionalnija.
Po njegovom mišljenju, izvor mnogih političkih problema u BiH nalazi se u činjenici da "probošnjački politički blok smatra da su samo oni 'pro' BiH, a da su stranke iz RS i HNS BiH 'contra' BiH".
Ističe kako u svrhu realizacije svoje političke agende, probosanski blok djeluje u dva smjera, prvi je slabljenje pozicije i moći entiteta RS, a drugi smjer je negiranje i slabljenje hrvatske konstitutivnosti u entitetu FBiH i na nivou države.
Ponovio je kako bi Hrvati trebalo da budu institucionalno i politički jednakopravni s Bošnjacima i Srbima, ali, nažalost, kako kaže, Hrvati ne samo da nisu ravnopravni s Bošnjacima i Srbima, nego je direktno ugrožena i sama konstitutivnost Hrvata u BiH.
Najveću odgovornost za takvo stanje, po njegovom mišljenju, snose "stranke i politički akteri iz takozvanog 'probosanskog bloka' koji su koristili i zloupotrijebili intervencije međunarodnih predstavnika u Izborni zakon i ustave entiteta".
Predsjednik Glavnog vijeća HNS-a nadalje navodi kako svako narušavanje "balansa institucionalne i političke moći" između konstitutivnih naroda koje je uspostavljeno DMS-om vodi BiH u sve dublje podjele i sve veću nestabilnost.
Mišljenja je da BiH treba uspostaviti na načelima federalizma, decentralizacije i legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda i građana.
Poručio je kako će HNS BiH nastaviti snažno zastupati svoja stajališta jer bi odstupanje od njih, kako kaže, značilo ne samo brisanje ustavnog i političkog subjektiviteta Hrvata u BiH nego i urušavanje kompletnog ustavno-pravnog poretka.
Na kraju je Ljubić zaključio da se dugoročna održivost, stabilnost i funkcionalnost BiH može graditi samo na temeljnim načelima DMS-a i Ustava BiH, a to su načela i modeli federalizma i konsocijacijske/konsenzualne demokracije koja podrazumijeva legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda i njihovu međusobnu jednakopravnost (balans moći) te što viši stepen zaštite ljudskih i građanskih prava svih državljana BiH.