"Što se tiče same BiH i našeg direktnog odnosa prema Rusiji i Ukrajini, kao i njihovog odnosa prema nama, ne bi trebalo da bude nikakvih promjena, jer nemamo nikakvih sporova niti očekujem da se BiH pridruži bilo čijim sankcijama protiv Rusije. Jedino što bi moglo ugroziti ovu trgovinu mogle bi biti neke ekstremne sankcije EU kojima se onemogućava i promet robe preko njene teritorije u trgovini s Rusijom, jer tada bi moglo doći i do obustave transporta plina za BiH i našeg izvoza za Rusiju", kaže za "Nezavisne novine" ekonomista Igor Gavran.

Moglo bi, kako dodaje, doći i do problema s plaćanjima ako dođe do blokade finansijskih tokova prema Rusiji od strane EU i da to oteža transakcije i preko bh. banaka, ali smatra da bi se takve prepreke mogle zaobići sve dok nema fizičkih prepreka za promet robe.

"U svakom slučaju, mreža sankcija i eventualna dalja eskalacija krize mogu se odraziti na globalne cijene energenata i poremećaje u lancima snabdijevanja, koji bi posredno mogli uticati negativno i na BiH. Ono što bi moglo ipak biti i pozitivno jeste da eventualno jačanje sankcija i prekid ili umanjenje obima trgovine s Rusijom većeg broja zemalja koje danas tamo izvoze može otvoriti prostor bh. izvoznicima da uđu na rusko tržište ili povećaju svoj trenutni izvoz", kaže on.

Takođe, kako dodaje, ako bi Rusiji bio otežan plasman nafte i plina na druga tržišta, a ostalo im dostupno tržište BiH, mogli bi imati jaču pregovaračku poziciju i tražiti povoljnije cijene.

"Ne sumnjam da će biti pritisaka na BiH da se pridruži sankcijama EU ili SAD, ali to bi bilo ekonomski štetno za nas i nadam se da se neće dogoditi već ćemo slijediti svoj vlastiti ekonomski interes", poručuje Gavran.

Miloš Šolaja, profesor međunarodnih odnosa i spoljne politike na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Banjaluci, komentarišući tenzije između Rusije i Ukrajine, ističe da BiH ničim ne utiče na tu krizu.

U izjavi za "Nezavisne novine" on je dodao da je riječ o novoj situaciji, koja bilježi promjene u kompletnom globalnom poretku, a strane koje učestvuju treba da se opredijele na koji način će da definišu svoje stavove, ponašanje i politike.

"Govoriti o tome kako se globalna situacija odnosi na BiH, to je isto kao govoriti o tome kako se državni udar u Paragvaju odnosi na BiH. Ali, pitanje je kako će se globalni igrači odnositi prema situaciji na Kosovu i njegovom samoproglašenju. To je uporedivo. RS s tačke međunarodnog prava ima regulisan status", kaže Šolaja.

Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH, ističe da ima simpatije prema nekim zemljama, ali da je, kada je u pitanju stanje u Ukrajini, najbolje da BiH ostane neutralna. Smatra da stav Željka Komšića i Šefika Džaferovića i osuđivanje "napada Rusije na Ukrajinu" nije zvanični stav BiH.

"Oni na ovaj način nastavljaju da dijele BiH, da derogiraju zvanične organe BiH. Njihov stav je privatni stav, nije zvanični stav institucija i mislim da je samo zloupotrijebljena ova situacija", naveo je Dodik.

Ističe da je kompleksna situacija na Balkanu, jer je međunarodni intervencionizam u posljednjih 20 godina učinio nerede i stvorio neodrživo stanje u BiH.

"Nema čovjeka koji ne može da se nasmije na to da oni govore da je Rusija skršila međunarodno pravo, a Velika Britanija i SAD nema šta nisu učinile da krše međunarodno pravo, i na Kosovu gdje su ga priznali", naveo je Dodik.

S druge strane, predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić najoštrije je osudio, kako je naveo, "napad Rusije na teritoriju Ukrajine".

"Teritorijalni integritet i suverenitet država članica UN-a se mora poštovati. To je zagarantirano međunarodnim pravom. Nasilne akcije pojedinih država koje svoje aspiracije za teritorijima drugih država žele ostvariti vojnom silom moraju naići na snažnu osudu i odgovor institucija UN-a i civiliziranog svijeta", naveo je Komšić.

Šefik Džaferović, član Predsjedništva BiH, naveo je da BiH poštuje i podržava teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine te osudio odluku Rusije da prizna dvije ukrajinske regije kao države, "čime je izvršena flagrantna povreda međunarodnog prava".

Igor Kalabuhov, ambasador Rusije u BiH, napominje da je priznanje Donjecka i Luganska istorijski trenutak za Rusiju i sve ljude u ovim pokrajinama, ali i za njega pošto je rodom iz Donjecka.

Komentarišuci ukrajinsku krizu, ambasador BiH u Rusiji Željko Samardžija kazao je da situacija u Donbasu nije dobra.

"Veliki broj izbjeglica je u Rusiji, sa druge strane intezivno naoružavanje Ukrajine i to sve ne miriše na dobro", ocijenio je Samardžija.

Ambasador BiH pri OEBS-u i UN-u Siniša Bencun kaže da je na OEBS-ovoj misiji u Ukrajini angažovano više od 50 osoba iz BiH, s tim što ih je 42 na terenu, dok su ostali na odmoru, a niko od njih nije tražio da bude izmješten iz te zemlje.