Kineske kompanije postale su glavni, skoro i jedini investitori, kreditori i graditelji energetskih objekata u Bosni i Hercegovini. Dok se drugi povlače ili odustaju, Kinezi prilično uporno s našim vlastima ulaze u stotine milijuna maraka vrijedne energetske projekte u BiH, uključujući i "Gornje horizonte". Krajem prošle godine sklopljen je ugovor sa "China Energy Gezhouba Groupom" o izgradnji HE Dabar. Profesor na mostarskom Univerzitetu "Džemal Bijedić", stručnjak iz oblasti zoologije i ekologije Sanel Riđanović govori o ovoj problematici, kao i federalni zastupnik i predsjednik Odbora za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo Predstavničkog doma Parlamenta FBiH Ahmed Džubur.

"Ovo će ostaviti trajne posljedice na rijeke koje su u slivu Neretve, uključujući i Bunu, te Bregavu, s obzirom na to da se dobar dio vode prelijeva iz jadranskog sliva u polja do Zalomke. Znamo da je Zalomka jedan od izvora vrela rijeke Bune i podzemna voda, a ta voda završava u vrelu i teče dalje. Padavine su smanjene iz godine u godinu, globalno ih je količinski sve manje i to može puno da utječe na pomenute rijeke. U svakom slučaju, iz RS tvrde da će održavati ekološki prihvatljiv dotok vode, ali niko ne može da garantuje kako će se to desiti. Definitivno, ne samo da će imati posljedice na rijeku Bunicu, Bunu, Bregavu, čak će biti problem i u dolini Neretve. Već imamo situaciju gdje slana voda polako prodire u rijeku", govori Riđanović.

Naglašava kako je državnicima u BiH postalo jedino važno privući kapital, ne osvrćući se na posljedice koje on može imati po prirodu.

"Ovdje je, u principu, riječ o interesu u kojem se garantuje otkup električne energije, mislim, po čak tri puta skupljoj tarifi u odnosu na normalnu. Ovdje se radi o osobama koje gledaju samo sebe i sve kroz novac, sramotno uništavajući rijeke. Ovo podneblje je sedamdesetih godina prošlog vijeka proglašeno zaštićenim. Važno je napomenuti kako je u posljednje vrijeme Ministarstvo turizma i okoliša FBiH odbilo određene okolinske dozvole. Vrijeme je da se okrenemo solarnoj energiji, vjetroelektranama, odnosno nečemu što nije toliko štetno po okoliš", smatra profesor.

Dodaje kako je potrebno izraditi pravilnik na nivou države koji bi regulirao problem izgradnje štetnih projekata, te je, kaže, važno da ove probleme prepoznaju svi.

"Mislim da bi, iako postoji velika doza opreza i sa strane aktivista, pa i ovih ministarstava u čijoj su nadležnosti ovakve dozvole, trebalo izraditi pravilnik na nivou države koji će decidirano reći gdje se može praviti, šta se može i kako. Mi to nemamo još jasno definirano. Treba i akademska zajednica da se uključi, jer je šutjela godinama. Svi građani, ne samo oni što su aktivno uključeni u organizacije protiv izgradnje štetnih projekata, treba da dignu svoj glas. Moramo da štitimo prirodu kako bismo našoj djeci imali šta ostaviti. Zar treba da nijemo gledamo dok nam individue zarad novca uništavaju ono što je neprocjenjivo, jer takve posljedice, kada se učine, ne mogu se popraviti", pita se Riđanović.

Prof. dr Ahmed Džubur kaže kako se pitanje gradnje "Gornjih horizonata" proteže još iz perioda bivše države SFRJ.

"Tada je još zaključeno kako je on vrlo nezgodan, budući da nema dobre konsekvence po situaciju, da tako kažem, u 'Donjim horizontima'. Slivno područje Bune, Bunice, Bregave i Trebižata i kompletan jug Hrvatske ugroženi su ovim procesom, imajući u vidu kompletan hidropotencijal u ovom slivnom području. Izgradnja ovih akumulacija prije je planirana da bude finansirana britanskim kapitalom. Tu je bio uključen kontroverzni Vuk Hamović, a sada se govori o kineskom kapitalu i vjerovatno je dio šire priče gdje se pokušavaju neki novi globalni igrači dovesti na ovo veoma delikatno područje. Bit će problem sa navodnjavanjem privrednih kultura, utjecat će na biodiverzitet i na biljne i životinjske populacije koje se nalaze u blizini tih tokova. Na drugoj strani, već je duže prisutan trend zaslanjenja voda koji ide dublje prema sjeveru", ističe Džubur.

Naglašava kako je ovdje jedino bitna lična korist, jer projekat ne donosi nikakve benefite po građane.

"Vjerovatno postoje tu određeni pozitivni efekti, na 'ove' za koji ga nazivaju megaprojektom, decenijskim, stoljetnim ili kako već. Nikada prije se nije moglo posmatrati jedan elektroenergetski sistem kao izolovan segment. Moralo je da se radi u koordinaciji sa svim elektroenergetskim sistemima. Znači, ovo se ne može ni u jednoj državi niti u energetskoj i hidrološkoj zajednici posmatrati sebično i izolovano. Čak Hrvatska unazad 15 godina upozorava na katastrofalne posljedice po poljoprivredu, vodni, zatim životinjski i biljni svijet kod njih. Vidjeli ste i sami da je vrlo izraženo globalno nasilje, gdje se ne poštuju osnovni ljudski postulati, tako da ćemo vidjeti šta će se desiti sa ovim procesom koji ne bi mogao da prođe da je BiH relativno normalna država. Ovdje mislim na djelovanje koje se sada prezentira na nivou 'Elektroprivrede Republike Srpske'", ističe zastupnik u Parlamentu FBiH.

Komentarišući i druge projekte sa sumnjivim kapitalom koji se provode u BiH, Džubur se osvrnuo i na izgradnju bloka 7 TE Tuzla, gdje se kineski investitor povukao iz projekta.

"Što se tiče bloka 7 i ulaska kineskog kapitala, i ja sam kao federalni poslanik svjedočio tim nastojanjima da se ovo počne graditi. Najgore u svemu ovome je što je taj kineski kapital bio prisutan u situaciji kada se te prljave, da tako kažem, energije i termoelektrane pokušavaju izbaciti iz upotrebe, jer su dati vremenski okviri kada bi se trebalo preći na zelenu energiju. Međutim, ovdje imamo kineski kapital koji je zbog njihovog pogubnog djelovanja, zajedno sa Rusijom, sve više nepoželjan i on će biti sve nepoželjniji na ovim prostorima. Mislim da je sad uzimanje kineskih finansijskih sredstava, poslije dešavanja u Ukrajini, veoma sklizak teren za 'Elektroprivredu RS' i za taj koncept koji, pored sumnjivih poljoprivrednih rezona, ima izražen i upečatljiv politički aspekt", zaključuje on.