Najmanje napretka je ostvareno u dvije najvažnije oblasti, u elektroenergetskim sistemima i po pitanju gasne infrastrukture. Što se tiče elektroenergetskog sektora, istaknuto je da BiH i dalje nije odvojila infrastrukturu od proizvođača energije, što je jedna od obaveza. Što se tiče gasa, i dalje nema zakona o gasu na državnom nivou, zbog čega entiteti ne mogu da se dogovore o gasnim projektima. Napomene radi, jedan od problema je u činjenici da RS želi da gradi gasnu infrastrukturu sa Srbijom, a u FBiH taj projekat uslovljavaju zakonom i regulativom za gas na nivou države.
Jedan od trenutno najvećih problema je visok nivo zagađenja iz termocentrala, koji prevazilazi sve okvire koji postoje u EU. Primjera radi, nivo sumpor-dioksida je osam puta veći od dozvoljenog, dok je nivo azotnih oksida oko deset odsto iznad dozvoljenih količina. Ostale čestice, posebno izduvni gasovi s elementima ugljene prašine su oko četiri puta veći od dozvoljenog nivoa.
U Energetskoj zajednici napominju da su sankcije prema BiH na snazi, a blokirana je i interkonekcija sa Srbijom, odnosno izgradnja 400-kilovoltnog dalekovoda Višegrad - Bajina Bašta zbog zastoja u Srbiji.
Kao jednu od predstojećih obaveza u ovoj oblasti Energetska zajednica vidi usvajanje državnog zakona o električnoj energiji.
"Ovaj zakon bi uspostavio pravni osnov za odvajanje operatera od proizvođača, sertifikovanje transmisionih sistema operatera i uspostavljanje tržišta za trenutnu kupovinu električne energije. Ovo su suštinski preduslovi za dalji razvoj tržišta električne energije i njegove integracije", naglašeno je u ovom dokumentu.
U oblasti gasa pohvaljena je RS jer je njen gasni operater odvojen od snabdjevača, dok to u FBiH i dalje nije slučaj.
"Pristup tržištu trećih lica regulisan je za gasnu mrežu u RS, dok je u FBiH pristup stvar pregovora. Tarife se određuju od strane entitetskih vlada kao dio cijene gasa na nivou distribucija. Odredbe zakona ne omogućavaju pristup trećim licima u oba entiteta", naglašeno je u ovom dokumentu.
Nema napretka ni u izgradnji gasnih projekata koji su u interesu Energetske zajednice (PECI), odnosno projekata gasne infrastrukture "Hrvatska Sjever" i "Hrvatska Jug" s BiH. Inače, napomene radi, projekat "Hrvatska Sjever" odnosi se na priključenje BiH terminalu za tekući gas na Krku u Hrvatskoj, koji je u interesu EU i SAD, a posebno SAD, koje žele da smanje zavisnost BiH od ruskog gasa, koji je za sada jedini dobavljač gasa u BiH.
U Energetskoj zajednici pozivaju na usvajanje zakona o gasu na državnom nivou, što je dio Trećeg energetskog paketa na koji se BiH obavezala.
"U odsustvu jedinstvenog zakonskog okvira, dva entiteta u BiH su usvojila dva paralelna regulatorna okvira koji se sve više udaljavaju jedan od drugog", navedeno je. Kada je riječ o naftnom sektoru, BiH i dalje nema obavezne rezerve, a i dalje nije usvojena regulativa o kvalitetu tečnih goriva koja se odnosi na nivo sumpora.
Kada je riječ o obnovljivim izvorima energije, dobra vijest je da je BiH blizu 40 odsto učešća obnovljivih izvora u ukupnom miksu, međutim, ugalj je i dalje dominantan izvor za električnu energiju. Što se tiče energetske efikasnosti, BiH i dalje nije usvojila pravilnik o označavanju energetske efikasnosti proizvoda, uz naglasak da je samo RS djelimično usvojila ova pravila.
