Dragan Todorović, rukovodilac Pravnog odjeljenja u Banjalučkom centru za ljudska prava, ističe da izostanak navođenja javnog interesa kao razloga za isključenje protivpravnosti kod krivičnih djela protiv časti i ugleda predstavlja još jedan pokazatelj koji otkriva pravu namjeru koju su vlasti imale prilikom pisanja predloženog nacrta izmjena.
"I pored njihovog upiranja da dokažu kako se radi o modernom zakonskom rješenju koje imaju mnoge države u svojim krivičnim zakonima, jasno je da je ovo ogroman korak unazad koji nas vraća u davno prošlo vrijeme kada je 'verbalni delikt' slao građane na Goli otok. Ukoliko ove izmjene budu usvojene i stupe na snagu, neće proći mnogo vremena prije nego što budemo svjedoci preopterećenosti sudova predmetima koji se tiču ove oblasti. Stoga mislim da bi najbolje bilo kada bi vlasti poslušale primjedbe javnosti i velikog broja udruženja i odustale od predloženog nacrta", naglašava Todorović za "Nezavisne novine".
Banjalučki advokat Aleksandar Jokić ističe da činjenica da se izmjene i dopune Krivičnog zakonika RS donose jako često, naročito kada se ima u vidu značaj ovog propisa, govori u prilog tvrdnji da društvena dešavanja, pa tako ni javni interes, nisu osnovni motivi za ove izmjene.
"Iz obrazloženja predloženih izmjena i dopuna se jasno vidi da nemamo nikakvu studiju, nikakvo istraživanje ili analizu sprovedenih postupaka koji bi ukazali na potrebu propisivanja ovih krivičnih djela. O tome svjedoče i visoke novčane kazne propisane u minimalnim i maksimalnim iznosima, što je pokazatelj da je cilj ovih izmjena bio da se djeluje i utiče na sve one koji javno govore, a ne da se zaštiti javni interes", rekao je Jokić za "Nezavisne novine".
Banjalučki novinar Darko Momić ističe da se u Nacrtu javni interes nigdje ne spominje zato što "autori spornog nacrta ne znaju šta je javni interes, jer da znaju ne bi ovakav nacrt uputili u parlamentarnu proceduru".
"Javni interes je da se zaštite čast i dostojanstvo svakog građanina i to nije sporno, ali čak ni to ne piše u obrazloženju spornog nacrta Krivičnog zakonika, iako smo to mogli da čujemo od zagovornika njegovog usvajanja, prije svega od predsjednika Srpske i lidera najjače vladajuće stranke Milorada Dodika. Međutim, isto tako je javni interes da se afirmiše pravo na slobodu govora i mišljenja, a ono se ovim nacrtom ne afirmiše, već guši", rekao je Momić za "Nezavisne novine".
Prema njegovim riječima, tvrdnja da je javni prostor zatrovan i da svako o svakome može da iznosi ili govori šta hoće i nekažnjeno vrijeđa njegovu čast i dostojanstvo samo dopola je tačan. Javni prostor, ocjenjuje Momić, jeste zatrovan, ali svako ko smatra da je oklevetan može po Zakonu o zaštiti od klevete da podnese tužbu i traži obeštećenje.
"To što neko nema nikakvu imovinu na sebi ili nikakva primanja, pa oklevetani ne mogu da dobiju obeštećenje ili satisfakciju nije argument i opravdanje za donošenje ovakvog krivičnog zakonika, jer to nije u javnom interesu i tačka. Zamislite da se zbog nekoliko kriminspektora koji diluju drogu ili nekoliko specijalaca koji pljačkaju po drumovima svim kriminspektorima i svim specijalcima oduzmu pištolji?! Ne ide, je li tako?", poručuje Momić.
Miodrag Živanović, predsjedavajući Žalbene komisije Savjeta za štampu i online medije u BiH, ističe da se na našim prostorima zapravo decenijama ne spominje javni interes u bilo kojoj prilici, pa ni u ovoj sada...
"Tako da će se pojaviti veliki problemi ako ovakve izmjene budu usvojene. Vlast zapravo radi na tome da ostanemo zatvoreni u ove naše male države sa državnim tkivom koje je uništeno i razoreno zbog tri decenije populizma. Ukoliko se ne zaustavi usvajanje predviđenih izmjena, mi ćemo biti gurnuti u ono što bi fizičari nazvali vremenskim rupama, odnosno bićemo vraćeni unazad ne znam koliko stotina godina", kaže Živanović za "Nezavisne novine".
Zašto u Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Republike Srpske nijednom rečenicom nije tretiran javni interes pitali smo i Ministarstvo pravde Republike Srpske, ali odgovor do zaključenja ovog broja "Nezavisnih novina" nismo dobili.
Sporni nacrt danas je na dnevnom redu pred poslanicima Narodne skupštine RS, od kojih su novinarska zajednica, te brojne domaće i međunarodne organizacije zatražile da ne podrže usvajanje ovog zakonskog rješenja.
Sloboda govora ne smije biti ugrožena
Poslanici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH otpočeli su raspravu o "Rezoluciji o pravu na slobodu izražavanja u BiH u skladu sa evropskim standardima", koju je u proceduru uputilo nekoliko poslanika.
Denis Zvizdić, predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, rekao je da sloboda izražavanja predstavlja jedan od osnovnih temelja demokratskog društva.
"Ova rezolucija ima za cilj da izrazi protivljenje svakom pokušaju da se na bilo koji način ugrozi ustavno pravo na slobodu izražavanja i da se finansijski ili na bilo koji drugi način oteža rad medija, što bi za posljedicu imalo uvođenje autocenzure", rekao je Zvizdić.
Protiv ove rezolucije bili su članovi SNSDa koji su rekli da je "ona nepotrebna i da ne vide razlog za njeno usvajanje".