Poručili su to iz Srpske povodom 31. godišnjice od tog zločina, a koja će biti obilježena danas u Istočnom Sarajevu i Sarajevu.
Viktor Nuždić, vršilac dužnosti direktora Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica, istakao je da u 2023. godini ne bi trebalo pričati o bilo kakvoj optužnici, već su davno neposredni izvršioci i naredbodavci trebali biti iza rešetaka.
Nuždić kaže da je Sud BiH nastavio praksu Haškog tribunala, koji je samo procesuirao zločine koji su se odnosili na Bošnjake i Hrvate, dok je izostavio procesuiranje ratnih zločina počinjenih nad Srbima.
On je podsjetio da je nakon mnogobrojnih opstrukcija u predmetu "Dobrovoljačka", Sud BiH prošle godine potvrdio optužnicu protiv Ejupa Ganića, odnosno 10 optuženih za učestvovanje u zločinu nad pripadnicima JNA 2. i 3. maja 1992. godine u Sarajevu.
"Tužilaštvo BiH najavilo je 277 svjedoka, a do sada ih je nekoliko svjedočilo. Očekujem da će se ovaj proces odugovlačiti unedogled, kao što je slučaj u procesu protiv Atifa Dudakovića", istakao je Nuždić te najavio da Republički centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica planira da do kraja ove godine publikuje izdanje koje se odnosi na ratni zločin u Dobrovoljačkoj, gdje će argumentovano, korištenjem niza dokumenata biti razjašnjeni ti događaji.
Isidora Graorac, predsjednica Republičke organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila, ocjenjuje da je slučaj "Dobrovoljačka" predstavlja sramotu za bh. pravosuđe te da to nije usamljen primjer neprocesuiranja optuženih za zločine nad Srbima.
"Kada je u pitanju suđenje za 'Dobrovoljačku', to je jedna farsa, koja, kako se čini, neće dovesti do osuđujućih presuda za one koji su počinili zločin u ovoj ulici. Toliko godina se vodi taj postupak, prekinut je, pa ponovo pokrenut. U pitanju je razvlačenje koje je mnogo duže nego što može da shvati ljudski um", rekla je Isidora Graorac u izjavi za "Nezavisne novine".
Početkom maja 1992. godine, podsjetimo, izvršen je stravičan zločin nad nedužnim vojnicima, oficirima i građanskim licima na službi u JNA, tokom dogovorenog mirnog povlačenja iz Sarajeva.
Napadom na kolonu JNA u Dobrovoljačkoj, koja se mirno povlačila iz Sarajeva prema sporazumu i uz garanciju mirovnih snaga UN na čelu sa generalom Luisom Mekenzijem, rukovodili su, kako ih terete, tadašnji član Predsjedništva BiH Ejup Ganić i rukovodstvo tadašnje Republike BiH.
Iako je za bezbjednost vojnika garantovao tadašnji predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović, kolona JNA nije bezbjedno izašla iz Sarajeva, već je prekinuta i napadnuta.
Za samo nekoliko dana mučki su ubijena 42 pripadnika JNA, 71 je ranjen, dok ih je 207 zarobljeno.
Prema programu memorijalne manifestacije, pod nazivom "Stradanje pripadnika JNA u Sarajevu - Dobrovoljačka ulica", u Crkvi Svetog velikomučenika Georgija u Miljevićima, u Istočnom Sarajevu, danas će biti služen parastos za ubijene pripadnike JNA. Planiran je i polazak autobusa za Dobrovoljačku ulicu, te mirna šetnja i polaganje cvijeća.
Program će biti realizovan uz prisustvo najviših zvaničnika Republike Srpske, srpskih predstavnika u zajedničkim institucijama BiH, rukovodstva gradova i opština, članova porodica poginulih pripadnika JNA, preživjelih učesnika, predstavnika 3. pješadijskog (Republika Srpska) puka Oružanih snaga BiH i mnogih drugih.
Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac izrazio je nadu da će današnji skup proteći mirno i bez incidenata i da Sarajevo neće provocirati.
"Iako bošnjačke političke strukture više od tri decenije ne odustaju od laži i falsifikovanja ratnih događaja u BiH, istina je samo jedna - zločin nad nevinim vojnicima u Dobrovoljačkoj ulici bio je zločin protiv mira", naveo je Košarac.