"U postupanju s djecom i maloljetnicima novinari i urednici su dužni da budu krajnje obazrivi, poštujući dobre običaje i Konvenciju o pravima djeteta i polazeći od najboljeg interesa djeteta", ističu iz Savjeta za štampu, potcrtavajući kako su novinari i urednici dužni da zaštite identitet djeteta u postupcima u kojima je inače isključena javnost.

Istovremeno, upozoravaju kako novinari i urednici ne smiju direktno ili indirektno identifikovati djecu mlađu od 18 godina u slučajevima kada su djeca žrtve, svjedoci ili optuženi u krivičnom postupku.

"Identifikovanje maloljetnika, kao svjedoka ili žrtava nasilja, objavljivanje njihovih fotografija, imena, adresa stanovanja, fotografija roditelja ili mjesta stanovanja, u suprotnosti je sa profesionalnim standardima novinarstva", preciziraju iz Savjeta.

Takođe, podsjećaju da su djeca u međunarodnom pravu prepoznata kao posebno osetljiva i ranjiva kategorija, koja zaslužuje posebnu dodatnu zaštitu, u skladu sa Međunarodnom konvencijom o pravima djeteta.

"Svakom djetetu za kojega je utvrđeno da je prekršilo krivični zakon, se priznaje pravo da se s njime postupa na način koji je u skladu s promicanjem njegova osjećaja dostojanstva i vrijednosti, kojim se jača djetetovo poštivanje ljudskih prava i temeljnih sloboda drugih i koji uzima u obzir djetetovu dob i poželjnost promicanja njegova povratka u zajednicu kao i da se poštuje njegova privatnost na svim razinama postupka", navodi se.

Iz Savjeta za štampu i online medije u BiH, nadalje, navode kako novine i periodična izdanja ne smiju ni pod kakvim okolnostima identifikovati djecu mlađu od 15 godina koja su umiješana u kriminalne slučajeve kao svjedoci ili optuženi.